1.
http://upisi.ffzg.hr/ - web-stranica na kojoj možete naći sve službene obavijesti koje se tiču upisa na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
2. Kakav je prijamni za filozofiju, povijest, engleski, ...?
Prijamni je isti za sve, osim u slučajevima nekih svjetskih jezika koji zahtijevaju predispit, a potom se polaže opći prijamni.
3. Koji su to jezici koji zahtijevaju predispit?
Engleski, njemački, talijanski, španjolski i francuski sigurno, a možda i ruski od ove godine, bit će objavljeno na fakultetskim stranicama.
Latinski i grčki možete studirati na temelju toga da ste ih/ga slušali najmanje dvije godine u srednjoj školi ili 4 u osnovnoj, inače se ide na predispit.
4. Jel' baš moram na taj predispit, ja sam madafaka u engleskom/ruskom/itd.? Kak' to zgleda?
Engleski jezik:
Ne moraju ga polagati koji su osvojili jedno od tri prva mjesta na državnim natjecanjima iz engleskoga jezika u posljednje dvije godine, kao ni oni koji su u posljednje dvije godine sudjelovali na Međunarodnoj jezičnoj olimpijadi (World Language Olympics).
1. Za prvi dio ispita, u kojem se provjerava poznavanje engleskog jezika, kandidati se pripremaju pohađanjem nastave engleskog jezika u školama. Dakle, literaturom za predkvalifikacijski ispit mogu se smatrati udžbenici stupnja 'upper-intermediate' i 'advanced' koji se rabe u školama.
2. Za drugi dio ispita, u kojem se provjerava poznavanje anglofonih književnosti i kulture, kandidati se pripremaju dijelom na nastavi književnosti u školama, a dijelom samostalnim praćenjem aktualnih događanja u anglofonom svijetu. Ovim se dijelom ispita na taj način provjerava i kandidatova motiviranost za studij anglistike.
Njemački jezik:
Ne moraju ga polagati svi oni koji su osvojili jedno od tri prva mjesta na državnim natjecanjima iz njemačkoga jezika u posljednje dvije godine, kao ni oni koji su u posljednje dvije godine sudjelovali na Međunarodnoj jezičnoj olimpijadi (World Language Olympics), a ni oni koji prilože Deutsches Sprachdiplom II der Kulturministerkonferenz.
Ispituje se znanje jezika, koje treba biti na stupnju osnovnog znanja njemačkog jezika (Grundstufe) ili više.
• Häusler/Kern-Francetić, Kontaktsprache Deutsch 1 neu, ŠK, Zagreb, 1998.
• Häusler/Kern-Francetić, Kontaktsprache Deutsch 2, ŠK, Zagreb, 1986.
• Häusler/Kern-Francetić, Kontaktsprache Deutsch 3, ŠK, Zagreb, 1989.
• Häusler,M, Kontaktsprache Deutsch 4, Udžbenik i priručnik, ŠK, Zagreb, 1990.
• Glovacki-Bernardi, Osnove njemačke gramatike, ŠK, Zagreb, 1995.
• Medić, Kleine Deutsche Grammatik, ŠK, Zagreb, 1989. ili
• Marčetić, Pregled gramatike njemačkog jezika, ŠK, Zagreb, 1985.
Španjolski jezik:
Ne moraju ga polagati oni koji su osvojili jedno od tri prva mjesta na državnim natjecanjima iz španjolskoga jezika u posljednje dvije godine, kao ni oni koji su u posljednje dvije godine sudjelovali na Međunarodnoj jezičnoj olimpijadi (World Language Olympics), oni koji su u zadnje dvije godine položili međunarodno priznati ispit iz španjolskoga jezika DELE (Diploma de Espanol como Lengua Extranjera - nivel inicial, básico y superior).
Polaže se isključivo u pisanom obliku. Provjerava se pristupnikova motiviranost za studij hispanistike i poznavanje najosnovnijih gramatičkih struktura španjolskog jezika, i to u okviru propisane srednjoškolske literature:
• V. Mindoljević, Flechazo I-II, Školska knjiga, Zagreb
• Es espańol I-II, Espasa, Madrid
• S. Luetić, D. Drašković, Piensa y dilo en espańol, I-II, Školska knjiga, Zagreb
• V. Vinja, Gramatika španjolskog jezika, Školska knjiga, Zagreb - paragrafi 1-30, 32-35, 60-91, 101-114, 129-143, 207-228.
Talijanski jezik:
Ne moraju ga polagati oni koji su osvojili jedno od tri prva mjesta na državnim natjecanjima iz talijanskoga jezika u posljednje dvije godine.
Polaže se isključivo u pisanom obliku. Provjerava se znanje jezika propisano srednjoškolskim obrazovanjem, odnosno propisanom literaturom.
• Josip Jernej, Konverzacijska talijanska gramatika, Školska knjiga, Zagreb (do 165. stranice) i JEDNA od sljedeće dvije knjige
• Hace-Rossi, Zaina, L'italiano per Lei, I., II. i III. dio, Školska knjiga, Zagreb
• Damiani-Einwalter, Marković-Marinković, Sironić-Bonefačić, Stiamo insieme, I. i II. dio, Školska knjiga, Zagreb
Grčki jezik:
Polaže se usmeno, a provjerava se:
- poznavanje grčkog alfabeta, znakova za čitanje i naglasaka te korektno čitanje teksta koji će biti predočen na ispitu;
- poznavanje O- i A- deklinacije te aktivnog i mediopasivnog indikativa i imperativa prezenta glagola na - ;
- sposobnost prevođenja s grčkoga na hrvatski sintagmi i kraćih rečenica iz zadanog teksta.
• Sabadoš - Sironić -Zmajlović, Grčka vježbenica, ŠK, Zagreb, str. 3-5 i 6-8 (vježbe 1-3, 9-10; komentar str. 71-79), ili
• Dukat, Manthano, Alfa, Zagreb, ili
• Martinić-Jerčić, Matković Prometej, ŠK, Zagreb;
• Musić-Majnarić, Gramatika grčkoga jezika, ŠK, Zagreb, str. 18-26
Latinski jezik
Polaže se usmeno, a provjerava se:
- čitanje teksta iz nekog od propisanih udžbenika (provjera naglasaka)
- poznavanje latinske morfologije (imenice, glagoli, zamjenice)
- razumijevanje pročitanog teksta
• J. Bagarić, Linguae Latinae elementa, Zagreb: Školska knjiga
• Gortan, O. Gorski, P. Pauš, Latinska gramatika, Zagreb: Školska knjiga
• P. Knezović, Li La disco, Zagreb: Školska knjiga
• Z. Milanović, Hereditas linguae Latinae, Zagreb: Zrno-Print
• D. Salopek, Z. Šešelj, D. Škiljan, Orbis Romanus I, Zagreb: Školska knjiga
5. Mogu li studirati neki od tih jezika koji zahtijevaju predispit ako ih nisam učio u školi?
Da.
6. Što je to treći svjetski jezik?
To je jezik (od gore nabrojanih) koji NISTE učili u školi, a znate ga. Morate proći predispit za taj jezik i onda dobijete 20 bodova više na prijamnom. A ako ste ga učili u školi i želite ga studirati, nema tih bodova. Ako ga niste učili u školi i želite ga studirati, onda ga prijavite za predispit i treći svjetski jezik pa opet dobijete 20 bodova više na prijamnom.
Pristupnici koji su na Filozofskom fakultetu položili ispit iz znanja trećeg svjetskog jezika (engleskog, njemačkog, francuskog, talijanskog, španjolskog, ruskog) pod uvjetom da ga nisu učili u srednjoj školi kao obavezni predmet i da im nije materinski jezik, u prijavi prilažu potvrdu koju im je izdao Filozofski fakultet u Zagrebu. Za testiranje trećeg svjetskog jezika od dokumentacije potrebne su svjedodžbe četiri razreda srednje škole u originalu ili ovjerenoj fotokopiji te potvrda škole da jezik koji prijavljuje pristupnik nije slušao kao obavezni predmet ni u jednoj od četiri godine srednjoškolskog obrazovanja.
7. Kako se još dobivaju
dodatni bodovi na prijamnom?
- ako ste prošle godine prešli prag pa sad idete opet (dakle, samo za godinu prije)
- ako ste položili treći svjetski jezik (donosi se potvrda)
- ako ste osvojili PRVO mjesto na državnom iz sljedećih predmeta: rvatski jezik, strani jezik (engleski, njemački, talijanski, francuski, španjolski, grčki, latinski), matematika, geografija, informatika, povijest, logika, filozofija (donosi se potvrda)
- ako ste završili dvije četverogodišnje srednje škole, npr. glazbena, plesna itd. (donosi se potvrda)
- ako ste vrhunski sportaš I. i II. kategorije, dakle, to nije jednako igranju nogometa s dečkima vikendom (donosi se potvrda)
Za svaku kategoriju možete dobiti po 20 bodova, ali maksimum je 60 dodatnih bodova!
8. Zašto treba navesti četiri grupe i što mogu upisati od te četiri?
Navodite 4 grupe u prijavu. Kad dođe vaš red da se upišete (ovisno o rangu, a ne o abecedi ili što sve ne), birate od onoga što vam je ostalo, odnosno na čemu ima mjesta. Ako želite jednopredmetni studij, bitno je da bude naveden kao jedan od četiri grupe. Ako želite dvopredmetni studij, dakle, dvije grupe, dovoljno je navesti jednu, a drugu upisati ako bude mjesta na njoj. Da, bitno je da je jedna od dviju grupa navedena. Redoslijed navođenja nema veze.
9. Koji su jednopredmetni, a koji dvopredmetni studiji?
Jedini isključivo jednopredmetni studij je psihologija, dok se filozofija, informacijske znanosti, komparativna književnost, kroatistika, talijanistika, povijest, pedagogija i sociologija na preddiplomskoj razini mogu studirati i kao jednopredmetni i kao dvopredmetni studiji. Sve ostalo dvopredmetno je.
10. Taj, prijamni, jelte, kaki je?
Filozofski fakultet ima jednak prijamni za sve studijske grupe. Sastoji se od tri dijela: testa apstraktnog mišljenja, testa opće kulture i testa hrvatskog jezika.
Na testu apstraktnog mišljenja, popularno zvanom testu inteligencije, provjerava se nešto slično Mensinu online testu, samo što se sastoji isključivo od perceptivno-prostornih odnosa (čitaj: slikice), a ne logičko-matematičkih (čitaj: brojčeki). Test opće kulture ne možete učiti, tako da vam nema smisla napamet bubati hrpetine podataka u nadi da će vam se nešto pojaviti u testu. Čitajte novine, knjige, prolistajte udžbenike pri ruci i bit će dovoljno, ionako ne ovisi o vama. Na testu jezične kulture provjerava se isključivo gramatika hrvatskog standardnog jezika.
11. Bolan, moral' se to platit?
Cijena predispita/ispita jest 200 kuna, predispita možete pisati onoliko koliko vam financijske mogućnosti dopuštaju.
Cijena upisa (nakon što ste prošli prijamni) jest 300 kuna, a u to su uračunati indeks, iksica i troškovi upisa. Indeks kupujete prije upisa (ako se ne upišete, možete ga vratiti, uz povrat novca).
12. Đe ja to pišem?
Prijamni se održava u prostorijama Filozofskog fakulteta (Ivana Lučića 3), Fakulteta strojarstva i brodogradnje (s lijeve i desne strane FF-a) te Fakulteta elektrotehnike i računarstva (Unska 3, s druge strane Vukovarske).
13. Jab' studirao nizozemski da mogu lakše nabavljati... literaturu.
Studij nederlandistike još se oformljava, nije sigurno hoće li ga biti.
15. Kol'ko nas ima, kolkooo nas iiiiima?
Prošlogodišnje kvote:
Anglistika – dvopredmetni studij 25 +25
Antropologija – dvopredmetni studij 5 +5
Arheologija - dvopredmetni studij 7 +7
Arheologija - jednopredmetni studij 5 +5
Češki jezik i književnost - dvopredmetni studij 10 +5
Etnologija i kulturna antropologija - dvopredmetni studij 12 +12
Filozofija - dvopredmetni studij 25 +10
Filozofija – jednopredmetni studij 5 +5
Fonetika- dvopredmetni studij 12 +6
Francuski jezik i književnost- dvopredmetni studij 20 +10
Germanistika - dvopredmetni studij 25 +25
Grčki jezik i književnost – dvopredmetni studij 6 +3
Hungarologija - dvopredmetni studij 10 +5
Indologija- dvopredmetni studij 14 +5
Informacijske znanosti - dvopredmetni studij 30 +10
Informacijske znanosti – jednopredmetni studij 15 +5
Južnoslavenski jezici i književnost – dvopredmetni studij 15 +15
Komparativna književnost – dvopredmetni studij 15 +7
Komparativna književnost – jednopredmetni studij 5 +3
Kroatistika - dvopredmetni studij 20 +10
Kroatistika – jednopredmetni studij 40 +20
Latinski jezik i književnost - dvopredmetni studij 12 +6
Lingvistika - dvopredmetni studij 12 +10
Pedagogija – dvopredmetni studij 10 +10
Pedagogija – jednopredmetni studij 15 +15
Poljski jezik i književnost – dvopredmetni studij 10 +5
Portugalski jezik i književnost – dvopredmetni studij 10 +5
Povijest- dvopredmetni studij 5 +5
Povijest – jednopredmetni studij 20 +20
Povijest / zemljopis - dvopredmetni studij 5 +5
Povijest umjetnosti – dvopredmetni studij 20 +15
Psihologija – jednopredmetni studij 45 +40
Rumunjski jezik i književnost– dvopredmetni studij 10 +2
Ruski jezik i književnost – dvopredmetni studij 15 +5
Slovački jezik i književnost - dvopredmetni studij 5 +5
Sociologija – dvopredmetni studij 15 +5
Sociologija – jednopredmetni studij 25 +10
Španjolski jezik i književnost – dvopredmetni studij 20 +10
Švedski jezik i kultura – dvopredmetni studij 10 +4
Talijanistika– dvopredmetni studij 25 +25
Talijanistika – jednopredmetni studij 6 +6
Turkologija – dvopredmetni studij 8 +2
Ukrajinski jezik i književnost – dvopredmetni studij 9 +3
Jednopredmetni studiji imaju realne kvote, a dvopredmetne kvote množite sa dva. Zato što vi studirate 2 grupe, zauzimate dva mjesta, ali svjedno ste jedna osoba. Dakle, na kroatistici je gore 60 dvopredmetnih ljudi, a 80 jednopredmetnih. Desni dio označava kvote uz plaćanje.
16. Ako upišem jednu grupu uz plaćanje, a na drugoj ima mjesta bez plaćanja, plaćam li pola ili...?
Ne, plaćate li jedno, plaćate oboje, puna cijena.
17. Nisam sigurna štob' studirao, na odsječkim stranicama ne piše mnogo.
Pogledajte
programe studija.
18. Koliko traje preddiplomski studij?
Tri godine, nakon toga ste prvostupnik, a potom ide diplomski studij od dvije godine da postanete magistar struke.
Preddiplomski studiji u pravilu traju 3 godine, a samo studiji filozofije, latinskog jezika i rimske književnosti, grčkog jezika i književnosti, indologije, ruskog jezika i književnosti te ukrajinskog jezika i književnosti traju 4 godine.
Ako imate kombinaciju grupe koja traje 3+2 i grupe 4+1, nastavljate normalno dalje, na kraju će se sve izjednačiti.
19. Aha, a gdje mogu vidjeti kako dalje ide?
Na
odsječkim stranicama.
20. Koja je razlika između preddiplomskog i diplomskog studija?
Osim u tituli, razlika je i u specijalizaciji. Na diplomskom se nude različiti smjerovi za struke (npr. znanstveni, nastavnički, književni, jezični, prevoditeljski, istraživački...). Uvjet rangiranja upisa na diplomski vjerojatno je prosjek (odluka na čekanju).
21.
Bolonjski proces?
Kolegiji su organizirani u smislu da je prisutnost na nastavi obvezna, a da kolegiji donose određene bodove (nastale kalkulacijama prema količini vremena i literature utrošenih na njih). U semestru se treba skupiti od 25 do 35 bodova (u godini 60-ak, ali sve je to mobilno), pri čemu po defaultu dvopredmetni studiji imaju tu kvotu, a jednopredmetni najčešće imaju ponuđene izborne kolegije. To ovisi od odsjeka do odsjeka.
22. Što učiti za prijamni?
Hrvatski jezik – gramatiku – jedino to i možete naučiti.
23. Kme, nisam uspio upisati što sam htio, mogu li mijenjati grupu? A mogu li uz DP studij upisati još jedan?
A jebiga.
Ali može, s drugom grupom nastavlja se (svjedno se kaska zbog ove nove). Ako se mijenja jednopredmetni studij, mijenja se sve.
Paralelno redovno studiranje moguće je uz prosjek od najmanje 4.0, to se rješava molbom na razini fakulteta. Taj drugi studij, bio JP, bio DP, opet nosi prava kao i bilo koji drugi – dakle 60 bodova po godini itd.
24. Jupijej, u prvih sam 10%. I to mi donosi kakve privilegije?
Upis bilo čega što želite. I mogućnost dobivanja državne stipendije (cca prvih 50-ak mjesta). Prvih deset posto određuje se od ukupne kvote uz potporu ministarstva (bez plaćanja).
25. Gdje se još mogu detaljnije informirati?
- Info-centar FF-a - 01/6120-013, 6120-213; info-centar@ffzg.hr
-
forum.ffzg.hr
-
brucosi.ffzg.hr