Vrgorac je vrlo star grad, u tome nema spora, ali koliko zapravo iznosi njegova starost? To me pitanje kopka već neko vrijeme. Prema dostupnim izvorima Vrgorac je prvi put spomenut 1419. godine kada je njegove vladare Jurjeviće posjetio dubrovački poslanik Šimun Bunić. Jasno je da je Vrgorac morao postojati i mnogo ranije. Još u vrijeme stare Neretvanske kneževine postala je župa Rasticarum (Rastoka) koju je u svome djelu De Administrando Imperio (O upravljanju Carstvom) spomenuo bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet i koju neki vežu za polje Rastok. Ta je teorija moguća, ali jednadžba Rastok=Vrgorac nije umjesna i nema podlogu u povijesnim i arheološkim izvorima. Tijekom 18. i 19. stoljeća neki su putopisci i povjesničari naglašavali kako je Vrgorac imao puno slavniju i stariju povijest nego što se to dotad mislilo. Neki su njegov postanak datirali još u razdoblje rimske vlasti početkom nove ere. I zaista, neki fragmentarni i slučajni nalazi iz toga razdoblja tjeraju nas na preispitivanje dosadašnjih dosega povijesne znanosti koja je starost Vrgorca ograničila na kasni srednji vijek. To nam omogućuju slučajni arheološki nalazi iz Vrgorca pronađeni u 19. i 20. stoljeću. Naime, na lokalitetu Martinčev strug pronađena su tri antička natpisa koja nam unose nešto više svjetla u davna povijesna razdoblja o kojima pisani izvori šute. Na njima se spominju osobe Kajo Sulpicijo i Marko Anej, možda prvi stanovnici našega kraja. Tri ulomka pronađena kod Martinčevih kuća naprosto ne mogu biti slučajna. To me navodi na zaključak da je nekakvo naselje postojalo u tom području u vrijeme rimske vlasti tijekom drugog stoljeća poslije Krista. Ako bi detaljnijim arheološkim nalazima bilo potvrđeno postojanje takvog naselja, svakako bi bila stvorena mogućnost za postavljanje teorije o kontinuitetu naseljenosti na području samog Vrgorca još u vrijeme rimske vlasti (uz ogradu da bi takvo naselje teško mogli zvati nazivom Vrgorac ili nekim sličnim imenom), pa i prije. Problem leži u razdobljima ranog i razvijenog srednjeg vijeka o kojima povijesni izvori za područje Vrgorca ne govore ništa. Prema tome povijesna znanost je zasad po ovome pitanju dosegla svoj maksimum (naravno spekulacije i teorije su uvijek moguće, ali teško provjerljive), i čini se da bi nam neke nove informacije mogla dati samo arheologija, zbog čega se nadam da će jednoga dana ljudi od struke smatrati shodnim da istraže područje Martinčevih kuća, ali i druga područja u samom gradu.
Post je objavljen 26.05.2008. u 09:20 sati.