Prvi put mi se događa to da ga puštam...duboko u duši spremna sam prihvatiti da ta osoba pronađe nekog drugog s kojom će biti sretniji i ispunjeniji, želeći da zasluge za tu sreću i zadovoljstvo budu moje, ali nisu i neće ni biti... Iako je to mnogima nezamislivo, upravo taj trenutak (čin), kad nekog voliš više nego sebe toliko da ga možeš pustiti i ne biti s tom osobom, ne dijeliti dobro i zlo... trenutak kad pokazuješ bezgraničnu slobodu, izbor, mogućnost... kad toj osobi želiš da bude sretna i zadovoljna makar i s nekim drugim... trenutak kad smo sretni samom spoznajom da takva osoba postoji i da je bila dijelom našeg života(a bila je u to nema sumnje)-jednom mi je moj najdraži prijatelj rekao ,,taj pajac ti može ostati drag bez obzira što je cirkus otišao''...ostao je jako drag... o tome pričam,to ja zovem najvišim stupnjem ljubavi... Taj trenutak znači da sam spoznala pravu veličinu i značenje ljubavi....To je trenutak kad sam shvatila da je moj život bogatiji, da vrijedi živjeti i da bol koju osjećam oplemenjuje moj duh, kao što je ta osoba oplemenila moj lik (a to je zasigurno)... Svi drugi oblici, nametnuto zajedništvo, programirano izjavljivanje ljubavi, posesivnost i ljubomora, sumnja, bol koju osjećam kad nismo zajedno, samo su mrvice s veličanstvenog bojama oslikanog tanjura imena ljubav... To je način na koji me ili nas roditelji istinski vole bez ikakvog uvjeta, kada nas netko voli zato što smo to MI, sa svim svojim vrlinama i manama...takvu ljubav svi jednom (ali samo jednom-to je istina) u životu nađemo,jako često nas zastraši njena snaga i veličina, da i najjači među nama požele pobjeći... Onima koji ostanu šaljem široki šareni osmjeh, a onima koji su pobjegli, želim da se što prije vrate u zagrljaj pajaca koji istinski voli i da s njim dožive slatki happy end "i živjeli su dugo i sretno..." Jer ruke te osobe za nas su uvijek širom otvorene...
P.S.misli me stalno vraćaju na post koji sam nedavno napisala(...dal' je sve bilo samo fol...dal' je sve samo jeftin trik...il' sve te maske kriju bol...i neki sasvim drugi lik...) i na pjesmu ODLAZI CIRKUS-Balašević...no puštam nek sve ide i teče svojim tokom jer ko zna možda jednom ipak bude...KAO NEKAD,negdje na nekom divnom mjestu...jer kažu-onog koga voliš pusti neka ode,ako ti se ne vrati znaš da ga nikada nisi ni imao...
Pozzz Paci,Maji,Buketi,P,Dei,Megi,Nani,Jely....pusa svima
Post je objavljen 23.05.2008. u 14:06 sati.