Nemojte da vam je mrsko pročitati. ovo je ozbiljna opasnost u našem, stočarskom kraju.
Bruceloza je bolest životinja uzrokovana različitim vrstama bakterija roda brucela, od koje mogu oboljeti i ljudi ako dođu u kontakt s bolesnim životinjama, borave u njihovoj blizini ili konzumiraju termički neobrađene proizvode podrijetlom od bolesnih životinja.
Od bruceloze najčešće obolijevaju goveda (B. abortus), ovce i koze (B. melitensis), svinje (B. suis) i psi (B. canis), dok je kod ljudi najčešća infekcija s B. melitensis.
Bolest se u stadu širi izravnim kontaktom, udisajem, i spolnim aktom. Životinje mogu mjesecima i godinama izlučivati uzročnike u mlijeku i drugim ekskretima.
Domaće životinje su rezervoari infekcije za čovjeka, a divlje životinje za domaće životinje.
Klinička slika
Glavni i najuočljiviji znak da je životinja možda oboljela od bruceloze jeste pobačaj u zadnjoj trećini graviditeta ili prerani porođaj. Pobačeni fetus, placenta, lohije i tekućina iz maternice sadrže veliku količinu bakterija, koje se dugo zadržavaju u vlažnoj zemlji i vodi.
Kada se bolest prvi puta pojavi u stadu životinje pokazuju nespecifične, opće simptome bolesti kao što su povišena temperatura, malaksalost, artritis, sinovitis, orhitis ili neurološke poremećaje.
Ljudi najčešće obole od bruceloze ako konzumiraju hranu ili piće koje sadrži brucele, izravnim kontaktom kada bakterija uđe u organizam preko rana na koži ili udisanjem. Životinje bolesne od bruceloze izlučuju bakterije putem mlijeka. Ako se mlijeko ne pasterizira, bakterije inficiraju osobe koje konzumiraju takvo mlijeko ili proizvode napravljene od njega. Infekcija putem udisanja nije toliko česta, ali je moguća, i najčešće je uzrok oboljevanja radnika u klaonicama. Infekciji putem ozljeda na koži najviše su izloženi veterinari, naročito prilikom pružanja pomoći pri pobačaju ili porođaju.
Liječenje
Bolest se vrlo teško liječi. Mlade, još spolno nezrele, a pogotovo bređe životinje vrlo su primljive za infekciju.
Zbog nespecifičnih znakova bolesti, bruceloza se utvrđuje laboratorijskim pretragama.
Preventiva
jedanput godišnje krv ili mlijeko svih rasplodnih krava i junica starijih od 24 mjeseca i svih krava čije mlijeko se koristi za ljudsku ishranu;
krv nabavljenih ovaca i koza prije uvođenja u uzgoj;
dva puta godišnje krv bikova, nerastova, ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjavanje i prirodni pripust, tako da se jedan pregled obavi prije korištenja za rasplod, pri čemu se krv ovnova mora pretražiti i na Brucella ovis infekciju.
U stadima u kojima se utvrdi infekcija Brucellom ovis, obvezna je pretraga svih ovaca u stadu na ovu infekciju.
Veterinari su dužni dostaviti krv svih životinja na laboratorijsku pretragu, a po mogućnosti i fetus kod svakog pobačaja krava, junica, nazimica, krmača, ovaca i koza.
Uklanjanje izvora zaraze, dakle iskorjenjivanje bolesti u životinja je osnova prevencije bruceloze u ljudi. Kuhanjem i pasterizacijom mlijeka te termičkom obradom mesa prekidaju se putovi zaraze čovjeka preko hrane.
Vlasnik je pri svakoj sumnji o pojavi zarazne bolesti dužan obavijestiti najbližu veterinarsku organizaciju, koja će obavijestiti nadležnu veterinarsku inspekciju
Inkubacija varira, i u prosjeku traje 5 - 21 dan, može postojati i period latencije od 6 - 9 mjeseci. Klinička slika je karakterizirana izraženim općim simptomima u početku. Bolest može početi naglo s vrućicom i tresavicom tako da se ne razlikuje od mnogih drugih infektivnih bolesti.
U drugom slučaju bolest počinje postupno neodređenim znakovima, kao što su umor, depresija, glavobolja, boli u udovima i sl. Gotovo je konstantan znak kod bruceloze velika slabost koja se pojavljuje već i kod najmanjeg fizičkog napora ili čak i kod ustajanja iz kreveta. Temperatura se postupno povećava, a prethodi joj osjećaj tresavice i groznice, rano se javlja simptom profuznog noćnog znojenja. Istodobno se javlja glavobolja, boli u mišićima i drugim dijelovima tijela. Za brucelozu su karakteristične boli u zglobovima s otokom, boli u mišićima i neuralgije. Od gastrointestinalnih simptoma često su prisutni gubitak teka i opstipacija, rjeđe proljevi. Kod polovice bolesnika se već na početku nalaze otok limfnih čvorova, te povećanje slezene i jetre. Nakon nekoliko dana simptomi postaju izraženiji, a temperatura viša. Temperaturna krivulja može pokazivati karakterističan valoviti tijek s febrilnim fazama koje traju 20 - 30 dana uz kraće periode bez vrućice. U većini slučajeva temperatura varira s dnevnim kolebanjima od jutarnjih 36,5°C do 40°C navečer. Uz porast temperature se i stanje bolesnika pogoršava. Noću bolesnika muči nesanica, a pred jutro se uz obilno znojenje temperatura smanjuje. Bolesnik gubi na težini zbog anoreksije, a zbog afekcije živčanog sustava postoji grubi tremor jezika i prstiju, razdražljivost i depresija.
U krvnoj slici se nalazi nizak broj leukocita s povećanjem broja limfocita, a sedimentacija je samo umjereno ubrzana. Ova prikazana akutna faza bolesti se može protezati tjednima odnosno mjesecima, a u najtežim slučajevima i godinama mogu biti prisutni samo opći simptomi bez simptoma lokalizacije infekta.
U drugoj fazi infekta se bolest manifestira simptomima jednog organa ili organskog sustava na kojemu se obično nalaze kronične promjene. U rjeđim slučajevima mogu biti zahvaćeni više organa ili organskih sustava. Najčešće su pogođeni limfni sustav, jetra, koštana srž i urogenitalni sustav, rjeđe su to dišni, lokomotorni, kardiovaskularni, živčani sustav, oko i koža. Povećanje slezene je najčešći simptom u kasnijem stadiju bruceloze, također su povećani i limfni čvorovi. Jetra je rjeđe povećana, a uzrok povećanja su upalne promjene jetre (fibrozni hepatitis) koje mogu napredovati sve do ciroze. Poremećaji funkcije koštane srži se očituju laganom anemijom, smanjenjem broja leukocita (leukopenijom) i relativnim povećenjem broja limfocita (limfocitozom). U ovoj fazi bolesti se mogu javiti upala testisa, promjene bubrega u smislu nefroze, upale pluća i poplućnice uzrokovane brucelama. Javljaju se upalne promjene u mišićima, zglobovima (gnojni artritis - gležanj, koljeno, kuk, kralježnica), kostima i perifernim živcima tako da se jako često javljaju boli u udovima kao prominentan simptom kod bruceloze. Mogu se javiti i upalne promjene na srcu te promjene središnjeg živčanog sustava od meningitisa do radikulitisa.
Osim ovih akutnih i kroničnih kliničkih slika, može bruceloza proći kao jedno gripozno stanje s kratkotrajnom temperaturom i laganim općim simptomima. U drugim pak slučajevima može teći perakutno s jako naznačenim septičko-toksičkim simptomima, difuznim hepatitisom, endokarditisom, pa može završiti i smrtno.
Tijek bolesti je u većini slučajeva subakutno-kroničan, a samo u malom broju slučajeva može bruceloza ostati aktivna godinama.
Dijagnoza
Kod dugotrajne febrilne bolesti s bolovima u različitim dijelovima tijela, valovitom ili intermitentnom temperaturom, profuznim noćnim znojenjem, povećanjem jetre i slezene, anemijom, leukopenijom i relativnom limfocitozom, kod bolesnika koji je bio u kontaktu sa potencijalnim životinjskim nosiocima brucela treba posumnjati i na brucelozu. Vjerojatnost dijagnoze će biti još i veća ukoliko se u kasnijoj fazi bolesti simptomi lokaliziraju na jedan, za brucelozu prijemljiv organ. U svakom slučaju treba kliničku dijagnozu potvrditi mikrobiološki i serološki. Mikrobiološki se potvrda dobiva izolacijom uzročnika iz uzoraka tkiva (krv, punktat koštane srži). Za rutinsku dijagnostiku se radi test aglutinacije po Wrightu.
Liječenje
Potrebna je dugotrajna terapija jer je bruceloza bolest sklona ponovnim javljanjima simptoma. Upotrebljavaju se sljedeći antibiotici: tetraciklini, aminoglikozidi, kotrimoksazol, ciprofloksacin i rifampicin. Kod odraslih se upotrebljavaju klasični tetraciklini (2g/dan) ili doksiciklin (200mg/dan) kroz 4 - 8 tjedana. U početku se još mogu kombinirati s aminoglikozidima. Kotrimoksazol (TMP-SMZ) se može također kombinirati s tetraciklinima ili može koristiti kao monoterapija. Rifampicin ide u kombinaciji sa TMP-SMZ ili tetraciklinima. Kod djece tetraciklini dolaze u obzir samo u slučaju po život opasnih indikacija. Kod trudnica se daju TMP-SMZ i rifampicin.
Profilaksa
Uklanjanje izvora zaraze, dakle iskorjenjivanje bolesti u životinja je osnova prevencije bruceloze u ljudi. Dosljedno cijepljenje životinja ima dobar učinak. Kuhanjem i pasterizacijom mlijeka te termičkom obradom mesa se prekidaju putovi zaraze čovjeka preko hrane.
Niasm ja toliko pametan, skinuh ovo s interneta...
a pazi sad ovo:
Građani naselja:
Homarska, Glamoč Sjever,
sela Oluk i Đuličani
Općinski načelnik
Glamoč
n/r načelniku
Općinskom vijeću
Glamoč
Sanitarnoj inspekciji
Općine Glamoč
n/r sanitarnom inspektoru
Veterinarskoj stanici Glamoč
n/r veterinaru i direktoru
JP „Komunalac Glamoč“
n/r direktoru
Predmet: Zahtjev za intervenciju i uklanjanje
stada ovaca koji ispašu vrše na
Stočnoj pijaci Glamoč, te saniranje
ilegalne deponije biološkog otpada,
opasnih pasa, i za pravnu pomoć
U jesen 2002.g. na prostoru Stočne pijace Glamoč (koji je društveni, u državnom posjedu), a koja je pod upravom Veterinarske stanice Glamoč, čiji je osnivač Općina Glamoč, - XXXXXX RXXXX smješta svoje stado ovaca, i ono se i danas nalazi na istim prostorima.Uz ovce, naravno, došli su i psi.
Kako taj prostor nije namijenjen za trajno čuvanje i držanje stoke odmah su se pojavili i problemi koji traju i do danas.
- psi (valjda ovčari) nisu vezani i napadaju prolaznike, kako djecu koja tim putem idu i vraćaju se iz škole, tako i odrasle pješake
- psi vjerojatno nisu ni cijepljeni, nisu vezani a ne nalaze se u odgovarajućem zaštićenom prostoru te su stalna opasnost ovog naseljenog mjesta
- uginule ovce (vjerojatno bolesne od bruceloze), kao veoma opasan biološki otpad, vlasnik spomenutog stada odlaže u i okolo obližnjeg kontejnera za smeće, umjesto da ih na sanitarno ispravan način zakopa
- po prethodnoj točki, nevezani psi a i ostale zvijeri koje osjete neopisiv smrad poluraspadnutih ovaca, lešine ovaca raznose svud po okolini, a raznose i ostalo smeće.
- vodovod koji je izgrađen našim sredstvima „dobio“ je šahtove za vodu odmah uz Stočnu pijacu i na Stočnoj pijaci - putem poduzeća „PUT“ Sarajevo, a šahtovi nisu adekvatno zaštićeni, pa se đubre iz torova, (brucele) smeće, i biološki otpad (strvine ovaca), djelovanjem površinskih i oborinskih voda slijeva u iste tako da je „pitka“ voda iz naših slavina trajan izvor zaraze
Ovo su samo neki od problema trajnog neadekvatnog držanja stoke u naseljenom mjestu.
Do sada smo poduzeli slijedeće radnje:
- podnošenje usmenih i pismenih zahtijeva da se ovaj problem riješi, kod policije u Glamoču, kod Veterinarske stanice Glamoč, kod Sanitarne inspekcije općine Glamoč, kod predsjedavajućeg Općinskog vijeća Glamoč, kod Općinskog načelnika Glamoč, što za višestruke pismene zahtjeve možete provjeriti u svom protokolu.
Ovo je ponovljeni zahtjev da se situacija sanira. Također tražimo da sukladno Zakonii i pozitivnim zakonskim propisima, usvojenim Odlukama Općinskog vijeća Glamoč, odgovorite što ste do sada poduzeli po ovom pitanju, te da nam odgovorite i nabrojite sve pravne radnje, zakone i zakonske članke koji mogu zaštiti naš zajednički interes kao i zakonske rokove određenih radnji a na koje se mi možemo pozvati u rješavanju ovog problema, jer znamo da u Općini Glamoč djeluje pravna pomoć.
Glamoč, 25.02.2008
Odgovor možete uputiti našem predstavniku:
XXXXX XXXXX
Homarska bb
80230 Glamoč
U potpisu građani navedenih naselja:
U prilogu!
(skenirano od slova do slova)
Danas 15.05.2008. Rade Gvero i Emira Karača (uz put, tko je ta Emira?) primaju predstavnika građana na opetovanu inicijativu i poduzimaju - NIŠTA. Čak nije upućen ni sanitarni inspektor na lice mjesta. Sve konce i dalje u svojim rukama drži načelnik općine Rade Gvero. A on po svom običaju obećava brda i doline, ali NIŠTA NE RADI NITI ŠTA PODUZIMA.
Naš veterinar zvani Masa već danima uzima krv svoj stoci južno od Glamoča?! Ne izjašnjava se o oboljelim grlima stoke, ali krv se uzima svim grlima stoke jedino ako ima oboljelih.
Bruceloze ima, ali koliko, to kriju ko zmija noge.
Ima li oboljelih ljudi? Da. Također ovo je nezvanično, jedan se lijeći u Livnu, a jedan je završio u Zagrebu. Obojca se bave stokom.
Hvata li me panika? DA!
Imam informaciju da je HDZ nakon sjednice Općinskog odbora HDZ-a naložio svojim vijećnicima u Općinskom vijeću Glamoč da poduzmu nešto.
Znam da je to u nadležnosti izvršne vlasti i načelnika Rade Gvere (šta radi Emira Karača u njegovoj kancelariji?), ali Gvero ništa ne poduzima.
Gveru štiti Centralna izborna komisija. Bolje rečeno štite njegov nerad.
Može li se Centrelna izborna komisija tužiti kao posredno odgovorna za zdravlje ljudi, zato što nedaju vijećnicima općine Glamoč da raspišu referendum za smjenu načelnika? (šta radi Emira Karača u njegovoj kancelariji? Savjetu je ga? Lobira za njegove interese u Sarajevu? Lobira za Brucelozu kod OHR-a? Blokira rad Centralne izborne komisije BiH? Ili savjetuje skupštine federacije i BiH kako da ne smjene gveru?)
Predsjednik Općinskog vijeća Fadil Ćirić pomognit vijećnicima HDZ-a saziva hitnu sjednicu, na kojoj je u dnevni red uvedeno: Bruceloze ima
Post je objavljen 15.05.2008. u 21:55 sati.