U procesu nacionalnog konstituiranja i promicanja velikih ideologija
na području bivše Jugoslavije posebno su se istaknuli
nacionalni ili partijski «znanstvenici». Oni su svojim intelektualnim
angažmanom stvarali konstrukcije kojima su održavali i
jačali postojeći sustav vlasti, ili stvarali nove, ne mareći što su
pri tome čitave regije i narode dovodili na rub egzistencije.
Pišući predgovor za knjigu Jefte Dedijera Hercegovina, njegov
sin Vladimir napisao je: «Hercegovac po rođenju, Dedijer je u
Mostaru učio gimnaziju, i još kao gimnazista došao pod uticaj
Cvijićev. Prema Cvijićevim “Uputstvima” počeo je proučavati
sela svog rodnog kraja s mladićkim ubeđenjem da će time
doprineti oslobođenju svoje domovine. Sa tom osnovnom
težnjom da naučno koristi nacionalnoj stvari, došao je Dedijer
1902. u Geografski Zavod Velike Škole i odao se studiranju
geografije pod neposrednim Cvijićevim uputstvom.»117
Navedena (zlo)upotreba znanosti, a kasnije i medija u korist
nacionalne odnosno klasne stvari, rezultirala je u Bosni i
Hercegovini nevjerojatnim društvenim konstruktima i fantazmama
tijekom XIX. i XX. stoljeća. Svaki nacionalizam ima
potrebu prikazati svoju naciju što starijom i tako joj priskrbiti
povijesno pravo na određeni teritorij. Teritoriju daje ime nacije,
ili naciji ime teritorija. Srbi su imali čuvenog Simu Lukina
Lazića, koji je vidio Srbe pod Trojom, za koga su Srbi bili i neki
rimski carevi, a i sam Isus Krist prema Siminim teorijama bio
je Srbin.118 U vrijeme buđenja hrvatske nacionalne svijesti, lideri
narodnog preporoda preuzeli su ilirsko ime, pod koje su
htjeli okupiti sve južne Slavene.119 Možemo pretpostaviti kako
su vjerovali da se svi oni «osjećaju62 » Ilirima. Bošnjački
nacionalni znanstvenici povezuju Ilire s Bogumilima, manihejstvo
s Islamom, a posebnu kategoriju čine «energetske
kugle» iz «bosanske piramide Sunca», koju su navodno
gradili «prabosanci» još u «rimsko ledeno doba».120
Iskopavanje «piramide», uz sva potrebna službena federalna
i kantonalna dopuštenja, počelo je ove jeseni nedaleko od
Visokog, baš na mjestu gdje je Konstantin Porfirogenet locirao
«zemljicu Bosnu».121
Prenosimo:
Originalni znanstveni tekst. Autor dr. Ivica Lučić
National security and the future Vol.6 No.3-4. (01.09.2005.)
Podaci o autoru na kraju teksta.
Post je objavljen 04.06.2008. u 07:00 sati.