Ne da mi se uopće razmišljati o ničemu, samo bi se htjela ispucati ko konj na tom treningu, i uopće me ne zanima što je lopta tvrda, tvrda i tvrda. Uf, još večeras drugi trening, Bog zna dal će mi se dati ići. A ne uopće. Iako bi rado spavaaaala, i samo spavala... I jedva čekam da zaspem večeras, i da se naspavam. NIšta ne želim niti učiti, niti pisati, niti raditi.
Aha vrit.
Umorna sam, majke mi moje umorna sam. I treba mi samo malo odmora i samo jedan dan da se ne moram buditi da pijem tabletu ili idem u školu. Još samo malo svega i onda će ljeto, kad ću moći biiti vani na miru. Dok ne budem punila glavu glupostima i "problemima" i dok ne budu kraj mene kvocali određeni ljudi. Ah, sve će biti ljepše..
Daj Bože samo da se moj današnji dan ostvari.
LIfe with him. Nothing else.
Daj Bože.
I ne želim onakve večeri. I one riječi. NO jbg, život. Sranje. Glupost. Uz sve ostalo.
Ma sve je to lijepo, samo dok mi živimo normalno. Ljudi se pate, ljudi se muče. Oni umiru, ostavljaju bol za sobom. Cijeli život im se svodi na bolest, a nitko im ne može pomoći kraj toliko judi i tehnologije oko sebe. Ma i ovaj svijet je za klinac, više nitko nikoga ne poštuje. Svi gledaju svoju prokletu guzicu da sjednu na udobnu stolicu. A to što netko sa strane cijelo vrijeme stoji, to ih zaboli. No dođe mica na kolica, kad jednom njemu stojeća osoba zatreba. Oh, onda će biti, joj sorry, joj ovo, joj ono.. Goni to.
Ne možeš mi biti dvolična kretenska osoba. Ili si ovo, ili ono. Nemaš dva tijela pa da barataš sa dva karaktera, već samo jedan koji je takav kakav je, i gotovo. To si ti.
Bio glup ili pametan. Osjetljiv na sve ili mrcina.
Ma sad sam se izgubila.
Kao da je važno.
Idem.
Moram večeras sa bratom vježbati. Pod hitno. NIšta drugo me ne smije omesti, dabome. I ovaj je stupio na naše tlo, joj, al će Ano biti veselo. A šta ćeš, dugo ga nije bilo.
Moram vježbati. Moram.
I idućće godine ću moći dati krv. Napokon. :/
Oh, ne čuje se sa Čardaka, pjesma stara pjesma laka.
=)=)
VoLiM. pUnO.
Post je objavljen 13.05.2008. u 15:50 sati.