Marketing
MOZAK - VELIKA ENIGMA
Čitajući neki dan članke na netu, zainteresirao me je jedan članak poznatih neurologa Sandre Amodt i Sam Wang o čovječjem mozgu odnosno zanimljive tajne naših sivih stanica.
Evo nekoliko zanimljivih činjenica o mozgu o kojem neurolozi Sandra Amodt i Sam Wang pišu u svojoj knjizi :
Zijevanje budi mozak.
Zijevanje povezujemo s pospanošću i dosadom no u biti ono pomaže buđenju moždanih aktivnosti. Ulazak zraka u pluća i kisika u krv čini nas budnijima.
Zašto je zarazno? Nitko to još nije znao objasniti. No neki objašnjavaju kao dobar prijenos poruke za većom budnošću.
Slijepi bolje pamte.
Nakon testiranja slijepih osoba uočeno je da nisu ništa bolji od ostalih u detektiranju slabih zvukova. No slijepi ljudi ipak imaju bolju memoriju. Budući da se ne mogu osloniti na vid moraju se neprestano oslanjati na sjećanje - što izoštrava kapacitet mozga za memoriranje.
Bolje prolaze i na testu jezika uključujući i razumijevanje rečenice i određivanje izvora zvuka.
Kompjuterske igrice izoštravaju sposobnost osoba da rade više stvari odjednom.
Moderni svijet pun je neprestane akcije - brzih poruka, e-maila, video igara, a sve kao da se zbiva odjednom.
Ako ste stariji od 30 možda se pitate kako to da mladi nisu iznureni svim tim stimulacijama. No njihov mozak je jednostavno treniran da ih svlada.
Tijekom jednog istraživanja sa studentima koji su igrali akcijske igrice uočeno je da oni procesiraju informacije brže, mogu pratiti više objekata istovremeno te bolje se prilagođavaju na brzu izmjenu poslova.
Veći mozak nas čini inteligentnijima.
Zapravo veličina mozga ne reflektira nečiju inteligenciju - Einsteinov mozak nije bio ništa veći od prosječnog.
Međutim, inteligencija je čini se ovisna o tome kada su stvorene sinapse mozga. One se formiraju tijekom djetinjstva i tinejdžerskih godina, a način na koji se to zbiva može utjecati na inteligenciju.
Mozak prolazi kroz niz razvojnih promjena. Tek nakon rođenja iskustvo počinje više nego li tijekom trudnoće utjecati na mozgovni razvoj (ipak, određena iskustva utječu na razvoj mozga tijekom trudnoće, kao što su: majčino zdravlje i stres, uzimanje droga i/ili alkohola i kvaliteta majčine prehrane).
Tjelesna vježba održava vaš mozak u formi.
Zaboravite križaljke jer tjelovježba je ono što vaš mozak održava zdravim. Kako vaše tijelo stari, tako teže dovodi kisik do mozga. Tjelesna aktivnost, poput brzog hodanja najmanje 30 minuta po nekoliko puta na tjedan, će poboljšati vaš krvotok.
Starenjem krvožilnog sistema dotok krvi neuronima tj. stanicama mozga se smanjuje. One trebaju kisik i glukozu, a starenje ih izgladnjuje.
Redovita tjelovježba povećava dotok krvi tj. kisika i glukoze.
No da bi bila djelotvorna tjelovježba treba trajati više od 30 minuta, ponoviti se nekoliko puta tijekom tjedna i ubrzati rad srca - no ne mora biti iznimno naporna. Brzo hodanje vrlo je efikasno.
Mozak troši manje elektriciteta od lampe u hladnjaku.
Poruke između stanica mozga i ostalih dijelova tijela prenose se putem elektriciteta - no sasvim male količine.
Mozak koristi tek 12 wata. Pa ipak treba silnu energiju. Naime iako teži tek 3 posto tjelesne mase troši jednu šestinu totalne energije.
Energija potrošena na mozganje je zanemariva, najveći dio odlazi na svakodnevno održavanje sistema.
Slušanje Mozarta razvija inteligenciju kod beba.
Za ovu izjavu ne postoje nikakvi znanstveni dokazi. Jedino istraživanje izvedeno je studentima 1993. Znanstveni časopis Nature iznio je podatke da je 10 minutno slušanje Mozarta, studentima naknadno poboljšalo rezultate na testu
Sviranje instrumenta poboljšava inteligenciju.
Djeca koja uče svirati glazbeni instrument imaju bolje moždane sposobnosti. Centar za matematiku smješten je u dijelu mozga koji se pri tome naročito aktivira.
Glupe melodije teško zaboravljamo.
Kad vam se glupi pjesmuljak počne iznova i iznova vrtiti po glavi okrivite sposobnost vašeg mozga da pamti sekvence.
Ista sposobnost omogućava pamćenje pokreta za potpis vlastitog imena, spravljanja kave ili korigiranja rute na putu kući.
Sami se ne možemo poškakljati.
Kad liječnik pregledava škakljivog pacijenta pacijentovu ruku postavit će iznad svoje kako bi onemogućili škakljanje.
Zašto ovo djeluje? Zato što ma koliko škakljivi bili sami sebe ne možete poškakljati. A mozak tako misli da pokrete izvodite samo vi.
Naime naš mozak se usredotočuje na ono što se zbiva u vanjskom svijetu - tako se sprječava zagušivanje važnih osjetnih signala koji bi se inače teško zamijetili zbog 'prometa' u našem vlastitom tijelu.
Primjerice teško ćete primijetiti teksturu vlastitih čarapa no lagani dodir na ramenu odmah registrirate
Koristimo tek 10 posto mozga.
Iako ovo misli polovica čovječanstva u stvarnosti svakodnevno koristimo cijeli mozak. Naime čak i najmanji zadaci potiču aktivnost po cijelom mozgu.
Ljudima se mit više sviđa jer nudi nadu o tome što bi tek mogli kad bi koristili ostalih 90 posto.
Ovo su dakle jedne od zanimljivih činjenica o našim sivim moždanim stanicama o kojoj pišu u svojoj knjizi gore navedeni poznati neurolozi.
Zanima me što Vi dragi naši blogeri mislite o ovim činjenicama, da li su Vam poznate ove stvari o kojima neurolozi pričaju odnosno da li ste možda Vi čuli pokoju zanimljivu činjenicu o našim sivim moždanim stanicama?
U iščekivanju Vaših odgovora, veliki pozdrav 
od tate Tomislava.
Post je objavljen 08.05.2008. u 08:00 sati.