Marketing
POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE
SABORSKI ZASTUPNICI O OKRUPNJAVANJU POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
Kako saborski zastupnici razmišljaju o problemu okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta i kakva riješenja u obliku Zakona predlažu?
Evo razmišljana nekih zastupnika u Saboru koja su iznijeli u saborskoj raspravi 29. travnja 2008.
Dragica Zgrebec iz Stranke demokratskih promjena.
« Koliko je važan projekat okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta možemo isčitati i iz statistike – iz popisa kućanstava iz 2003.godine. Situacija se bitnije nije promijenila, pa takvi podaci s određenim korektivima stoje. Tada je popisano gotovo 450.000 poljoprovrednih kućanstava koji posjeduju određenu količinu poljoprivrednog zemljišta u kojima je evidentirano da živi gotovo 1.500.000 stanovnika. To je jedan veliki potencijal za ovu granu djelatnosti, ali s druge strane i veliki problem, jer je veliki broj kućanstava i stanovnika koji su evidentirani kao imaoci poljoprivrednog zemljišta.
Evidentirano je tada gotovo 1.400 poljoprivrednih subjekata: dakle što trgovačkih društava, dioničkih društava, što društava s ograničenom odgovornošću. Raspolaže se sa 1.162.000 ha. Od toga je u korištenju nešto više od 1.000.000 ha zemljišta. A kako je ono usitnjeno govori podatak da se ta površina nalazi u gotovo 2.000.000 parcela. Dakle zaista ovdije ima jako puno posla i treba uzeti i vrijeme da bi se došlo do jednog većeg posjeda.
Interesantan je i podatak da nešto više od 380.000 kućanstava raspolaže s oko 5 ha zemljišta i to je onaj dio koj bi trebao biti izvor za okrupnjavanje posjeda i na neki način utvrđivanje onih domaćinstava onih poljoprivrednih subjekata koji će se dugoročno baviti poljoprivredom.»
ZAPUŠTENO NEOBRAĐENO ZEMLJIŠTE
Dr.Dragan Kovačević govorio je u ime Kluba Hrvatske demokratske zajednice:
»Operativni program podizanja trajnih nasada, program navodnjavanja, operativni program razvitka stočarske proizvodnje, novi kapaciteti ULO hladnjača itd., svi ti operetivni programi čine okosnicu poljoprivredne politike usmjerenu ka proizvodnji u kojoj je nažalost zabilježen veliki uvoz i koji će biti predmet pregovora oko proizvodnih kvota s EU. Istovremeno to su proizvodnje koje proizvođaćima donose najveći dohodak. No ključni problem u njihovoj provedbi je bio problem poljoprivrednog zemljišta. Ti problemi vezani uz poljoprivredno zemljište dijelom su naslijeđeni, a to je najprije problem male površine posjeda, prosječno ispod 3 ha, velikog broja malih i tehnološki nepovezanih parcela i velike udaljenosti tih parcela, što jasno dovodi u pitanje ekonomičnost proizvodnje.
Zbog toga Klub HDZ-a drži da ukoliko dugoročno želimo osigurati dohodovnost i konkurentnost hrvatske poljoprivrede, osigurati da proizvodi poljoprivrede i prehrambne industrije ravnopravno konkuriraju na tržištima EU - neophodno je uz sve mjere koje su poduzete u reformi restrukturiranja RH poljoprivrede, od promjene sustava potpora, do provedbe niza operativnih programa ubrzati proces raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, te isto tako ubrzati aktivnosti na okrupnjavanju poljoprivrednog zemljišta.»
Zlatko Horvat saborski zastupnik iz Hrvatske narodne stranke:
«Znamo da su potpuno neuređeni imovinsko pravni odnosi i katastarsko stanje i samo na jednom primjeru pilot-projekta okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta koj smo imali u jednoj sredini u našoj županiji, od 300 ljudi koji su željeli sudjelovati u projektu okrupnjavanja, njih više od 30% nije imalo sređene imovinsko pravne odnose.
Naravno da se postavlja pitanje što država čini po tom pitanju i mi u HNS-u mislimo da bi na sređivanju imovinsko pravnih odnosa trebalo biti sve besplatno, dakle da sve plaća država, a da bi u tom smislu u slijedeće dvije godine trebalo pozvati sve građane da na račun države srede svoje imovinsko pravne odnose i da to onda bude baza i za okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta i ono što slijedi po tom pitanju. Ja se pridružujem onima koji su rekli da je Zakon o nasljeđivanju jedan od velikih problema, jer svjesni smo da je baviti se poljoprivredom bez zemlje imaginarna stvar. A mi i dalje omogućavamo cijepkanje poljoprivrednih gospodarstava i ne stvaramo time robne proizvođaće. Mislimo da bi konačno trebalo posložiti te stvari na način kako je to uređeno i u drugim europskim državama, a to je da jedan u obitelji naslijeđuje sve, a da se ostali isplaćuju kroz određene iznose. Mislim da time ne zadiremo u vlasništvo nego zadržavamo pitanje o zadržavanju okrupnjavanja zemljišta».
"KREDITI ZA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE"
Koliko znam komercijalne banke ne žele priznati hipoteku na zemljište, a ukoliko želite podići kredit za kupnju zemljišta tada kamatna stopa prelazi 9%. Neznam koja bi to proizvodnja trebala biti da se izdrži takav kredit i da se ostvaruje neki dohodak!
Prema statističkim podacima koje ja imam RH je unatrag devet godina izgubila 733.000 ha poljoprivrednog zemljišta i postavljamo pitanje da li netko zna zašto je i u što je prenamjenjeno takvo poljoprivredno zemljište? Koje su to druge namjene takvom ogromnom iznosu?»
Stav Kluba zastupnika Nacionalnih manjina iznijela je saborska zastupnica Zdenka Čuhnil:
« Zasigurno želim podržati ovaj projekat i ukazati na važnost okrupnjavanja poljoprivrednih površina. Veliko je težište dato na nasljeđivanje i prvi Zakon koj će doprinijeti ovome. Ali mi vrlo malo govorimo o dijelu da bi i nacionalna mirovina ili starosna mirovina dala isto tako kvalitetne rezultate, a ne poticaji koje mi dajemo iz dohotka.
Naime mi smo, uvodeći poticaje dohotku i stimulirajući preživljavanje takvih malih obiteljskih gospodarstava – ako se ona uopće mogu nazvati gospodarstva – stimulirajući ih sa 500 ili 1 000 kuna mjesečno, zusatvili proces prodaje zemljišta i proces prenošenja tog zemljišta na nasljednike.
Kada bismo uveli nacionalnu mirovinu i dali sigurnost staračkim obiteljima zasigurno bi ih potakli na to da se oni riješe svojeg zemljišta, da to bude uvjet za tu starosnu mirovinu – da to zemljište moraju ili prodati ili predati u nasljedstvo svome sinu. Zasigurno bismo doprinijeli daleko više okrupnjavanju zemljišta, nego što to činimo sada.
ZBOG NEDOVOLJNE GNOJIDBE TLA, ZASIJANE KULTURE LOŠE USPIJEVAJU.
Na to me nagnao još jedan podatak koj govori o osiromašenju naših poljoprivrednih površina kojih je zasigurno jednim dijelom posljedica i tehnologije koja se vratila nažalost nekoliko godina unatrag, ali jednako tako i posljedica davanja zemljišta u Zakup. Mi danas dosta površina imamo u Zakupu. Zakupnici vrlo loše gospodare s zemljištem, odnosno - gospodare od danas do sutra – jer znaju danas imaju zemlju u Zakupu, sutra možda ne. Mi više nemamo gnojidbu onu koja je uvjek bila gnojidba za zalihe u tlu. Mi danas nemamo ni dostatnu gnojidbu iznošenja hranjiva iz tla, a kamoli gnojidbu da bismo imalo obogatili i očuvali plodnost tla.Tako da mislim da politika gospodarenja zemljištem mora itekako krenuti iz temelja da upravo cilj okrupnjavanja zemljišta znaći bude i kvalitetnije gospodarenje.»
VRIJEME TEČE KAO RIJEKA. Ljudi se u svojoj nedosljednosti s njom ne mogu uspoređivati
Snimila: Margareta Zouhar Zec
Post je objavljen 07.05.2008. u 15:44 sati.