Pregled posta

Nailazi li osnivanje buduće Srpske banke u Zagrebu zbog SDSS-ova stava o hrvatskom priznavanju Kosova na otpor???

Priredio: Ognjen MRAK>

Iako je rok odavno istekao, prema informacijama kojima raspolažemo, a koje dolaze iz ŠKZ Privrednik, ideja o transformaciji u štednu banku još nije napuštena. 8.000.000,oo kuna temeljnog kapitala, kako izgleda, još ni približno nije skupljen. Izgleda kako ni zahtjev za suglasnost i dokumentaciju nije podnesen u zakonskom roku. U ŠKZ Privrednik i u Srpskom gospodarskom društvu Privrednik iz Zagreba su nam izbjegli izravno odgovoriti na upit jesu li HNB-u podnijeli dokumentaciju za osnivanjem Srpske banke.

NE tako davna ideja Milorada Pupovca, potpredsjednika SDSS-a u svezi osnivanja Srpske banke, a koja bi navodno trebala oživiti povratničke sredine, poprilično je iznenadila gospodarske stručnjake, te mnoge ekonomiste u Republici Hrvatskoj. Svi odreda iz ekonomskog svijeta tu ideju smatraju političkom, bez jasne gospodarske logike. Čak štoviše, Pupovac je u svojstvu predsjednika Srpskog narodnog vijeća, jednog od inicijatora ideje o banci, najavio kako će štedno-kreditna zadruga Privrednik biti transformirana u štednu banku, no animiranje potencijalnih dioničara u cilju prikupljanja 8.000.000,oo kuna temeljnog kapitala doživjela je, izgleda, pravi fijasko i to - zaslugom Milorada Pupovca i Milenka Popovića!
Planirano je da preko te nove banke ide transfer proračunskih sredstava namijenjen za povratak Srba u Hrvatsku, obnovu i gospodarski razvitak povratničkih sredina, a davala bi se navodno i jamstva za pokretanje poduzetničkih projekata, te osiguravale stipendije za školovanje potrebnih struka.
Čak štoviše, koalicijski sporazum vladajućeg HDZ-a i njegova partnera u hrvatskoj Vladi, SDSS-a uopće ne spominje mogućnost stvaranja banke, o čemu je Pupovac nedavno rekao: "Ne očekujemo direktnu pomoć države u dokapitalizaciji, već da pomogne razvoj povratničkih sredina. Naša inicijativa je u razvojnoj fumkciji najslabije razvijenih krajeva Hrvatske u kojima je stopa zaposlenosti negdje tek desetak posto."
Iako je u proteklih pet godina Srpsko narodno vijeće potpomoglo osnivanje četrdesetak poljoprivrednih zadruga, sazrelo je vrijeme, smatra Pupovac da nakon osnivanja savjetodavnog Centra za razvoj i investicije bude osnovana i krovna institucija - banka. Izmjenama Zakona o bankama na početku prošle 2007. godine u Republici Hrvatskoj je zakonski ukinuta institucija štedno-kreditnih zadruga, a postojećim zadrugama su dane tri mogućnosti po njihovu vlastitom izboru: dobrovoljna likvidacija, transformacija u štednu banku ili pak transformacija u kreditnu uniju.
Prema podacima Hrvatske narodne banke kojima IMPERIAL raspolaže, od stotinu i četiri aktivne zadruge, do kraja mjeseca travnja 2007. godine dvadeset i četvero njih se je odlučilo za likvidaciju, trideset i sedam za kreditnu uniju, a četrdeset i tri će se, navodno, pokušati preoblikovati u štednu banku. Iako je ŠKZ Privrednik iskazao dobru namjeru transformacije u štednu banku, najnovija događanja oko hrvatskog priznavanja Kosova su, kako izgleda, osujetili planove oko osnivanja Srpske banke u Republici Hrvatskoj, o čemu poslijednjih dana svjedoče i izjave Milorada Pupovca, te "arhijerejskog namesnika" zagrebačkog Milenka Popovića, koji su svojim ne baš mudrim izjavama ne samo "minirali" osnivanje banke već i poprilično izazvali hrvatski državni vrh i hrvatsku javnost.

ULOGA SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE

Vijest o osnivanju Srpske banke u Zagrebu je prvi put spomenuta u Republici Srbiji nakon susreta predsjednika Vlade Vojvodine Bojana Pajtića s Miloradom Pupovcem. Tada je najavljeno kako će Vojvodina uložiti 45.000,oo EUR u opremu banke. No, kako IMPERIAL saznaje od dobro obaviještenog izvora iz srbijanske Vlade, o vojvođanskom ulaganju u nekakvu Srpsku banku u Republici Hrvatskoj neće biti ništa, zasad. "Naime", tvrdi neimenovani izvor, "Srbija je zaokupljena Kosovom koje joj je, pravno gledano, de facto i de iure izmaklo, a o nedavnom raspuštanju Vlade da i ne govorim. Pred nama su izbori i vjerujte, nije nam ni do kakvog trabunjanja o Srpskoj banci u Hrvatskoj".
S druge strane, u Narodnoj banci Srbije (NBS) su nam na naš telefonski upit o tome znaju li nešto o osnivanju Srpske banke u Zagrebu odgovorili kako se to sve događa u Hrvatskoj i kako NBS nema nikakve ingerencije o tome. Također nikakvih reakcija iz Beograda o osnivanju spomenute banke uopće do dana današnjega nije ni bilo. Nazvali smo i Hrvatsku narodnu banku (HNB) glede provjere je li ŠKZ Privrednik podnio zahtjev i potrebitu dokumentaciju HNB-u za transformaciju u Srpsku banku, ali nam Ured za odnose s javnošću HNB-a nije htio odgovoriti na taj upit, obzirom na obvezu čuvanja tajnosti podataka.
Mnogi hrvatski gospodarski stručnjaci ocjenjuju kako je ideja o osnivanju Srpske banke prvenstveno politička, a problematičnim drže i nedostatak ekonomske logike. Tako je primjerice, član savjeta Hrvatske narodne banke Branimir Lokin medijima izjavio kako takva banka uopće nema perspektivu, obzirom da je uloga države poticati ulaganje u nerazvijena područja, a ne u male banke. "Ljudi ne ulažu novac po nacionalnoj pripadnosti, već tamo gdje je siguran. Već je velika koncentracija među bankama i male se banke jako teško nose s konkurencijom, pa su neke od njih već sad na granici likvidnosti" kazao je Lokin.
U svezi ideje osnivanja Srpske banke oglasio se je i nezavisni ekonomski stručnjak Damir Novotny koji je poprilično skeptičan, te smatra kako su etničke banke povijesni relikt.
Nova Srpska banka bi se naslanjala na tradiciju istoimene, vrlo uspješne banke osnovane 1895. u Zagrebu, nestale nakon Drugog svjetskog rata, smatra Milorad Pupovac. Naravno, pravni slijed između dviju institucija ne postoji, iako je zgrada Hrvatske poštanske banke u zagrebačkoj Jurišićevoj ulici do Drugoga svjetskog rata pripadala Srpskoj banci. Uspostavom države NDH i režima dr. Ante Pavelića imovina joj je konfiscirana, a zgradu je 1995. godine HPB kupila od Hrvatske radio-televizije. U Hrvatskoj poštanskoj banci nisu zaprimili bilo kakav zahtjev za naknadu štete ili povrat imovine, niti je pokrenut postupak za povrat zgrade u kojoj je danas sjedište HPB.
U nedavnoj izjavi za Radio Slobodna Europa predsjednik Skupštine ŠKZ-a Privrednik Nedjeljko Višnjić rekao je kako je zadruga već nekoliko puta preživjela usklađivanje sa Zakonom isključivo zahvaljujući financijskim intervencijama Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj. No, s druge strane gledano, Milorad Pupovac je zanijekao da SPC ima udjel u vlasništvu, iako u Nadzornom odboru sjedi arhijerejski paroh zagrebački Milenko Popović koji je široj hrvatskoj i europskoj javnosti poznat i po nedavnoj izjavi kako se Republika Hrvatska, prizna li neovisnost Kosova, neće održati u svojim sadašnjim granicama, što je, jasno, naišlo na oštru osudu ne samo hrvatske javnosti i Vlade, već i građana srpske nacionalnosti koji žive u Zagrebu i Republici Hrvatskoj, ali ne i Milorada Pupovca i SDSS-a.
U nedavnoj izjavi za jedan hrvatski tjednik je potpredsjednik SDSS-a i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac u svezi uloge Srpske pravoslavne crkve u eventualnom osnivanju Srpske banke rekao:
"Vlasnici zadruge su pojedinci i SPC nema udjela. Inicijativa za banku je svjetovna i o tome zasad nismo razgovarali sa SPC-om i ne znamo njezin stav o tome. Ako pokaže interes za sudjelovanje u dokapitalizaciji, otvoreni smo za razgovor. Ja nisam razmišljao o tome da postanem dioničar. Moje je da ostvarim pretpostavke za transformaciju banke, a ne da ulazim u vlasništvo".
Kontaktirali smo i ŠKZ Privrednik, no u toj organizaciji uporno taje informaciju jesu li podnijeli zahtjev i dokumentaciju za preoblikovanje u štednu banku. Cjelokupni proces licenciranja još nije započeo, a zakonski rok za sve to je davno istekao, potvrdili su nam u Hrvatskoj narodnoj banci, no nisu nam htjeli odgovoriti je li ŠKZ Privrednik u zakonskom roku podnio zahtjev i potrebitu dokumentaciju za prestrukturiranjem u banku.
Što je svemu tome uzrok, možemo samo pretpostaviti, no jedno je sigurno. Sukobljavanja SDSS-a i Milorada Pupovca s Vladom dr. Ive Sanadera oko hrvatskog priznavanja Republike Kosovo, te sam negativan stav Srpske pravoslavne crkve u Republici Hrvatskoj o tome učinili su poprilično negativnog oko same ideje osnivanja Srpske banke u Hrvatskoj. Kako sad stvari stoje, ta ideja još dugo zaživjeti - neće.

Preneseno iz nacionalnog mjesečnika IMPERIAL, travanj 2008. godine; stranice 38 i 39

Post je objavljen 06.05.2008. u 13:27 sati.