Razlog leži u vjernicima i ateistima. Naime, teološki uvjereni vjernici, a to su oni koju svoju vjeru poznaju i znaju je razumski opravdati, redovito su kulturni ljudi. Takvi su i racionalno uvjereni ateisti, pa su te dvije grupacije međusobno odmah snošljive. Mogu jedni s drugima surađivati, ne smetajući si međusobno. Mogu jedni druge duhovno obogaćivati i jedni druge poticati na samokritičnost. Ali kad je riječ o vjernicima koje možemo nazvati tradicionalnim, koji vjeruju zato što je to tradicija sredine u kojoj žive, a ne zato što su sami izgradili ili nadogradili svoj osobni religijski stav, i kad je riječ o emotivnim ateistima, koji su zanijekali tradicionalnog Boga, ali svoj ateizam nisu racionalno osmislili, onda je to pravo vrelo nesporazuma, netrpeljivosti i animoziteta.
Mari Meszaros: "Svađa"
Sociolozi koji se bave izučavanjem religije i nereligioznosti ("Prilozi izučavanju nereligioznosti i ateizma", Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, 1991.) kažu da kad bismo sve vjernike pretvorili u teološki naobražene, a sve ateiste u filozofski naobražene (racionalne ateiste), onda bismo i religiju i ateizam mogli potpunije definirati, te bi uvidjeli da postoje mnogi duhovni mostovi između jednih i drugih. No, ideološka isključivost i zagriženost te mostove ruše.
Naime, pojava ateizma i religije nisu dokraja odijeljene, koliko god zahvaćene drugačijim izvođenjem. Religija i ateizam prolaze iz istih izvora, smještenih u čovjekovu potrebu da sebe situira u svijetu u kojem živi, odredi svoje ideje vodilje, odluči o tome koje će vrednote preferirati. Dok to jedni čine upirući pogled u transcendenciju, dotle se drugi više oslanjaju na ljudsku autonomnost. Svi međutim nastoje svoje prisustvo učiniti značajnijim i smislenijim.
Češki neomarksist Machoveč naziva „punoljetnim ateistima“ one koji odbacuju antireligiozni, antiklerikalni i anticrkveni ateizam, smatrajući te oblike ateizma „primitivnim, neljudskim i zaostalim“. Jednako tako, punoljetnim kršćanima bi mogli nazvati one koji razumski promišljaju svoje vjerovanje, koji su tolerantni prema stavovima drugih, ali ujedno sposobni iznaći opravdanje vrijednosti svojih stavova. Tekstovi na ovoj stranici namjenjeni su tima dvama skupinama, odnosno svima onima koji žele dublje promišljati svoju (i)religioznost. Cilj im je postići međusobno razumijevanje, te eliminirati nejasnoće i zablude o stavovima onih drugih.
Post je objavljen 03.05.2008. u 11:05 sati.