Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/budan

Marketing

Vegetarijanski način prehrane







Povodom Dana planeta Zemlje –



Vegetarijanski nacin prehrane



"Vegetarijanski nacin zivota mogao bi krajnje pozitivno utjecati na sudbinu covjecanstva." (Albert Einstein)



Od malena smo tako cvrsto uvjetovani "neophodnoscu" jedenja mesa (mit o esencijalnim bjelancevinama i vitaminima, kojih toboze ima samo u mesu), da smo skloni zanemariti jednostavnu istinu da bez mesa mozemo.

Zapravo je vrlo jednostavno - nema straha niti briga! Strahovi i brige su posljedica uvjetovanja od strane nase okoline, strahovi i brige nisu nase prirodno stanje.

Uostalom, i najistaknutiji mislioci zapadne civilizacije - filozofi, redovnici, znanstvenici, izumitelji, knjizevnici - bili su vegetarijanci!

Medju ostalima i:

Sokrat, Platon, Pitagora, Plutarh, Seneca, sv. Franjo Asiski, Leonardo da Vinci, Isaac Newton, Jean Jacques Rosseau, Voltaire, Charles Darwin, Lav N. Tolstoj, Mark Twain, Nikola Tesla, Thomas A. Edison, Franz Kafka, William Blake, Ralph W. Emerson, Isaac B. Singer, Georg Bernard Shaw, Albert Einstein...

Svi oni drzali su da je jedenje mesa ne samo nepotrebno, nego i sasvim pogresno i stetno, kako za tijelo covjeka i za njegov duh, tako i za njegovo ponasanje i za cjelokupni okolis.

Primjerice, covjek cije ime je zastitni znak moderne znanosti, porucio je jos prije vise od pola stoljeca:

"Vegetarijanski nacin zivota mogao bi krajnje pozitivno utjecati na sudbinu covjecanstva, cisto fizickim djelovanjem na temperament ljudi." (Albert Einstein)

"Nista nece toliko pomoci ljudskome zdravlju niti povecati izglede za opstanak zivota na Zemlji kao prijelaz na vegetarijansku prehranu." (Albert Einstein)

"Nas zadatak mora biti da se oslobodimo ... sirenjem kruga suosjecanja na sva ziva bica i svu prirodu i njenu ljepotu." (Albert Einstein)



Zelite li i vi sami doista pozitivno utjecati na svoju okolinu? Znate li da mesna industrija vise doprinosi globalnom zatopljenju nego ispusni plinovi svih automobila na svijetu?

Zelite li pomoci svojem zdravlju?

Zelite li se osloboditi nametnutih predrasuda i sebicnih predlozaka misljenja i djelovanja, koji ne uvazavaju sva ziva bica?



Izaberite po vlastitoj savjesti, ne pod utjecajem straha i ne pod utjecajem vecine. Vecina ne mora biti u pravu - sjetimo se samo Giordana Bruna, Nikole Kopernika ili Galilea Galileija.

Kada bi klaonice imale staklene zidove, svi ljudi bili bi vegetarijanci.



Davorin Zorko





Zašto meso nije zdravo?

Dobro je poznata činjenica da osjećaji uzrokuju velike biokemijske promjene u organizmu, napose hormonalne promjene u krvi. Prije i za vrijeme klanja biokemija uplašene životinje doživljava velike promjene. Otrovni nusproizvodi šire se tijelom, teško trujući sve dijelove umiruće životinje. Sve to kasnije truje ljudsko tkivo a i ljudski um.

I ne samo to. Životinje drže u kavezima i one nikada ne vide svjetlost dana osim kad ih vode u klaonicu. Ubrizgavaju im razne lijekove, hormone i slično što sve kasnije završi u čovjeku. Nije onda ni čudo što čitav svijet onda boluje od depresije! Sve je to povezano s mesom jer životinje luče razne hormone kad su pod stresom. Stres je blaga riječ za ono što životinje proživljavaju na farmama. Novorođeno tele ili praščića nakon par sati odvoje od njegove majke koja može poludjeti od tuge zbog toga. Životinje vole svoje mladunče isto kao što i ljudi vole novorođenčad, i kad im odvoje mladunče one luče razne hormone uslijed užasa i stresa. A što je s jadnim teletom koje nikad ne vidi svoju majku i drži se u potpunom mraku gdje ga kljukaju raznim hormonima i hranom prerađenih ostataka ubijenih i krava, a u toj hrani može čak biti i njegova majka umrla od tuge? Kasnije to isto tele prvi put vidi svjetlost i sunce kad ga odvode u klaonicu gdje ga se okrutno ubije ...Sav taj strah, sva ta patnja, gdje na kraju završi? U čovjeku!

U jednom pokusu crvima su davani elektrošokovi uz bljeskalicu tako da su se kasnije počeli grčiti samo prilikom osvjetljavanja bljeskalicom odnosno bez elektrošokova. Njima su hranjeni miševi koji su nakon nekog perioda na svjetlost bljeskalice također počeli reagirati grčenjem.

Promatrajući nas, dakle, i sa aspekta energetskih bića a ne samo žive materije, sva ta energija straha kojeg je životinja tijekom njenog ubijanja morala osjećati na kraju se utjelovljuje u njenom mesu a time kasnije i našemu!

Nije onda čudo da čak i u nizu komparativnih testova na području mjerenja izdržljivosti vegetarijanci su pokazali bolje rezultate od onih koji jedu meso.

H. Schouteden sa Belgijskog Univerziteta upoređivao je izdržljivost, snagu i brzinu oporavka od teškog rada vegetarijanaca i mesojeda. Njegova zapažanja pokazuju da su vegetarijanci bitno nadmoćniji u sve tri karakteristike. Ova zapažanja su navela doktora Irvinga Fishera s Yale University-a da između 1906. i 1907. godine sprovede testove o izdržljivosti. U studiji je učestvovalo 49 atletičara s Yalea, instruktora, doktora i medicinskih sestara. On je zapazio iznenađujuću činjenicu da vegatarijanci imaju blizu dva puta više snage od mesojeda. Slični testovi J. H. Kellogga iz Michigena su potvrdili Fisherova zapažanja. Otprilike u isto vrijeme, jedna druga studija je prikazana na sveučilištu u Briselu od dr J. Ioteyko i V. Kipianija. Njihovi rezultati su bili slični Fisherovima. U testovima izdržljivosti vegetarijanci su bili sposobni raditi dva do tri puta duže od onih koji jedu meso do potpunog iscrpljenja, i potrebna im je jedna petina vremena da se odmore od napora poslije svakog testa u odnosu na njihove partnere koji su jeli meso.

'Postala sam vegetarijanka zbog patnji životinja, ali su se pojavile i neke druge dobrobiti. Počela sam se osjećati zdravije - postala sam puno pokretljivija, što je jako važno za sportaša. Osim toga, bilo mi je potrebno puno manje sna, a budila sam se svježija i odmornija. Moja koža je postala kvalitetnija i sada imam više energije. Obožavam biti vegetarijanka.' - Martina Navratilova, svjetska teniska prvakinja





Post je objavljen 24.04.2008. u 07:00 sati.