"U predstojećih nekoliko desetljeća globalno će zatopljenje utjecati na promjene u području strateške sigurnosti, koje bi mogle biti jednako velike kao potkraj Hladnog rata", smatra autor izvješća o tom problemu s britanskog instituta Royal united services (RUSI), Nick Mabey i upozorava da će globalno zatopljenje imati dalekosežne posljedice u sigurnosnoj domeni, a one bi mogle biti jednako velike poput dvaju svjetskih ratova i mogle bi trajati stoljećima.
Problemi energije ili sigurnosti sve će češće ovisiti o snažnim savezima s drugim velikim potrošačima energije, poput, primjerice, Kine, a manje s odnosima s proizvođačima nafte. "Ako se proces globalnog zatopljenja ne uspori, bit će to prvi faktor sukoba između i unutar država", upozorava RUSI.

Treba pritom napomenuti da NATO već godinama stvara nove strategije koje su usmjerene na okoliš i utjecaj klimatskih promjena na sigurnost. NATO-ov program Znanost za mir i sigurnost vodi znanstvena istraživanja u civlnom sektoru u cilju enviromentalne održivosti i u tome ne bira suradnike. Tako se već radi na saniranju posljedica ekološke katatrofe u Azovskom moru zajedno s Ruskom Federacijom, a u okviru Istanbulske suradnje pomaže se i zemljama Sjeverne Afrike u zaustavljanju širenja saharske pustinje na plodna područja.
Veliki naglasak NATO-ov program daje i na energetsku održivost, a jedna od mjera će morati uskoro u potpunosti poštivati Hrvatska. Kao dio pristupnih pregovora NATO-u, Hrvatska mora imati rezerve nafte koje će cijelu zemlju pokretati unutar tri mjeseca (rezerve koje nisu uskladištene u rafinerijama). Prema našem zakonu, ta rezerva mora biti dostatna za jedan mjesec. Nafta se najčešće čuva u praznim bušotinama, a osim nafte pažnja se stavlja i na sigurnosti drugih dijelova kritične infrastrukture.
Post je objavljen 23.04.2008. u 15:30 sati.