BOLEST AGFLACIJE
Hrana postaje luksuzna roba
Prosvjedi i pad vlade na Haitiju zbog skupe riže zadnje su manifestacije groznice koja svijet trese posljednje tri-četiri godine. Od 2004. zamjetan je rast cijena poljoprivrednih proizvoda koje su se do danas udvostručile. Najgore je što se ne radi o prolaznoj pojavi, nego o početku procesa koji će cijene hrane u budućnosti neprestano većom ili manjom brzinom gurati prema gore
Svjetska banka procjenjuje da će poskupljenje hrane u siromaštvo gurnuti 100 milijuna ljudi (+ Kliknite na sliku za uvećanje )
Nekoliko je glavnih generatora koji pokreću agflaciju (porast cijena poljoprivrednih proizvoda).
Prije svega, došlo je do rasta potražnje za hranom. Bogaćenjem i rastom srednjeg sloja u Kini i Indiji, porasla je potrošnja mesa i mlijeka, što je povisilo cijenu žitarica koje se koriste kao stočna hrana. Samo u 2007. cijena pšenice je porasla za čak 95 posto. Iako se ove godine očekuje bolji urod žitarica, analitičari ne očekuju da će cijene znatnije pasti.
Sve veća kineska glad za mlijekom i mliječnim proizvodima dovela je do rasta cijena mlijeka širom svijeta. Prošle godine u SAD-u mlijeko je poskupjelo za više od 20 posto, a sličan trend je zabilježen i u ostalim razvijenim zemljama.
Utjecaj Kine i Indije na cijene hrane u budućnosti će biti još veće kako rastu njihova gospodarstva. Zabrinjavajući je podatak da Kina ima 1,3 milijarde stanovnika, 20 posto svjetskog stanovništva, ali samo sedam posto svjetske obradive zemlje. U Indiji je odnos količine obradivog zemljišta prema broju stanovnika (1,1 milijarda) dvostruko bolji nego u Kini, a u SAD čak osam puta bolji.
U želji da se smanji ovisnost o nafti, sve se više obradivih površina u svijetu koristi za proizvodnju bio-goriva a ne hrane. Glavne sirovine za proizvodnju 'zelenog benzina' su kukuruz, uljana repica i, sve više, soja, a nešto manje suncokret, palma, kokosov orah i dr. U proizvodnji bio-goriva prednjači SAD, koji planira do 2022. čak 33 posto ukupnog kukuruza pretvoriti u benzin. Zbog toga dolazi do nestašice kukuruza kao stočne hrane, te je njegova cijena samo u ovoj godini skočila za više od 30 posto s trendom daljnjeg rasta.
Agflaciju potiču i nepovoljni klimatski uvjeti, odnosno globalno zagrijavanje. U Australiji, Kanadi i Europskoj uniji, u tri od pet najvećih svjetskih izvoznika pšenice, prošle godine je velika suša značajno smanjila urod. Znatan je utjecaj i rasta cijene nafte, što povećava troškove proizvodnje poljoprivrednicima.
Uz sve navedeno, svoje prste u poskupljenju poljoprivrednih proizvoda imaju i spekulanti. Robne burze na kojima se trguje sirovinama postale su atraktivne investicijskim bankama nakon što su cijene krenule uzlaznom putanjom, te se pojavila prilika za dobru zaradu.
Tržnica na Haitiju (+ Kliknite na sliku za uvećanje )
Veliki proizvođači hrane, poput Nestlea, sve više izbjegavaju kupovati sirovine na otvorenom tržištu, već izravno trguju s farmerima kako bi zaobišli pohlepne posrednike.
U pojedinim zemljama vlade vode bitku protiv trgovaca spekulanata koji namjerno zadržavaju velike količine pšenice i riže u skladištima, očekujući još više cijene, te time dodatno raspiruju agflaciju. Na Filipinima inspektori obilaze skladišta u potrazi za skrivenom rižom. U mlinovima u Pakistanu vojska sprečava zadržavanje zaliha i krijumčarenje.
Globalni rast cijena hrane dosad je najviše pogodio najsiromašnije zemlje, u kojima su pšenica i riža osnovne namirnice. Daleko manje je dramatično u razvijenim zemljama, iako su i tamo potrošači osjetili udar na novčanike zbog poskupljenja mlijeka i mliječnih proizvoda, ulja i mesa. Međutim, dok zapadnjaci vrte glavom zbog sve skupljeg francuskog kroasana (poskupio za šest do 15 posto) i talijanske tjestenine, siromašnim stanovnicima Haitija (dnevnica devet kuna) prijeti realna opasnost da umru od gladi jer vreća riže stoji 184 kune.
'Prije 30 godina govorio sam da će hrana imati veću stratešku važnost nego atomska bomba i to se danas ostvaruje. Činjenica je da na Zemlji trenutno živi više od šest milijardi ljudi i da taj broj i dalje ubrzano raste. S druge strane, smanjuje se broj obradivih površina zbog zagađenja, izgradnje i erozije. I ako imaju zemlje pogodnu za poljoprivredu, siromašne zemlje nemaju novaca za uređenje površina', kaže predsjednik Hrvatskog agronomskog društva Mirko Gagro.
U Hrvatskoj je zasad vlada uspjela zaustaviti jači rast cijena namirnica pritiskom na trgovce i proizvođače hrane da se odreknu dijela marže. Dogovoreno je primirje do jeseni ove godine, kad bi opet moglo postati aktualno poskupljenje kruha, mlijeka, mesa ulja, povrća i voća. Da nas čeka buran kraj godine, dokazuje i rast cijena mineralnih goriva (46 posto u ovoj godini) kutinske Petrokemije, što se mora osjetiti na cijeni poljoprivrednih proizvoda.
Perspektiva Hrvatske, mišljenja je Gagro, nije ni malo svijetla i prepušteni smo na milost i nemilost globalnih kretanja.
'Hrvatska nema zdravu strategiju u poljoprivredi. Trenutna politika poticaja je vrlo problematična. Izdvajaju se novci za mala seoska gospodarstva koja imaju jedan ili dva hektara zemlje te dvije-tri krave. Tako se ne ulaže u proizvodnju koju i onako guši preveliki uvoz', zaključuje Gagro.
Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FOA) nedavno je pokrenula web stranicu World Food Situation na adresi www.fao.org. Na njoj možete pratiti aktualne cijene poljoprivrednih proizvoda i pripremiti se za novo doba u kojem nema mjesta za jeftinu hranu.
PROČITAJTE JOŠ:
U 33 zemlje opasnost od socijalnih nemira
Hrana će biti sve skuplja
Nužna hitna akcija protiv poskupljenja hrane
Post je objavljen 23.04.2008. u 07:01 sati.