Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/pjesmadusemoje

Marketing

dozvoli mi...

/

voliš,
kao što muškarac ženu voljet može,
poput mekog bijelog perja maslačka,
dotičeš svaki dio moje kože…

ljubiš me toliko nježno,
grliš strastveno, najstrastvenije,
a u grudima me steže,
sumnja da ne poznam te…

dozvoli mi molim te,
zavirit u dušu tvoju,
tvoju prošlost,
da sanjam tvoje snove…

dopusti mi molim te,
okusit želje tvoje,
kročit tvojim koracima,
da na sekundu gledam tvojim očima…

s vremena osjećaj prevali,
da odavno si već dio života moga,
da sam te osjećala,
iako te vlastitim očima nisam vidjela,
da sam te željela,
iako te nisam vrelim usnama ljubila,
da sam te voljela,
iako ti nikada nisam osmjeh sa usana ukrala…

a onda poput groma udari bljesak,
u pepeo se sve pretvara,
poput vruče pare ispara,
i sve nestaje,
samo ostaješ enigma,
koja me u dubinu duše razara…

dozvoli mi molim te,
da se umotam u miris plahte tvoje,
ispričaj mi cijeli život svoj,
dok moj obraz tvoja prsa dotiče…

dopusti mi molim te,
da prodrem kroz dubinu tvoje kože,
jer ova žena voli,
kao što žena muškarca voljet može...



Post je objavljen 22.04.2008. u 21:59 sati.