Organizacija JNA u Bjelovaru
Nakon Drugog svjetskog rata JNA u Bjelovaru uspostavlja svoj garnizon za
smještaj ljudi, naoružanja i vojne tehnike. Nakon više vojno-taktičkih ustroja
krajem 1988. u sjeverozapadnoj Hrvatskoj je osnovan 32. korpus kopnene vojske
čije je zapovjedništvo bilo u Varaždinu. Korpus je bio u sastavu Pete vojne
oblasti čije je sjedište bilo u Zagrebu. U sastav korpusa ušle su snage JNA iz
Varaždina, Čakovca, Bjelovara, Dugog Sela, Zagreba, Virovitice, Koprivnice
i Križevaca. U gradu Bjelovaru bila je stacionirana 265. mehanizirana brigada
JNA “A” klasifikacije s velikom količinom oklopne, topničke, transportne i
druge borbene i neborbene tehnike razmještene u nekoliko vojnih objekata u
gradu. Kao ilustracija snage brigade možemo navesti podatak da je 21. ožujka
1991. prilikom nadzora Inspekcije Oružanih snaga SFRJ brigada nakon dobivanja
borbene uzbune pokrenula 151 borbeno i 92 neborbena vozila, pokazavši
time svoju visoku bojnu spremnost.16 U Bjelovaru je još bilo Zapovjedništvo
28. partizanske divizije i jedne njezine partizanske brigade. Tako su u Bjelovaru
postojali ovi objekti JNA:
- Garnizonska vojarna “Božidar Adžija” na Vojnoviću u zapadnom dijelu
Bjelovara. U vojarni se nalazilo zapovjedništvo garnizona i većina ratne tehnike
265. mehanizirane brigade JNA s posadom od 500 oficira, mlađih oficira
i vojnika.
- Garnizonski Dom JNA u središtu Bjelovara s malim stražarskim osiguranjem.
- Vojno skladište “Logor” u predjelu Bjelovara zvanog Sajmište. Tu su se
nalazili uskladišteni tenkovi i druga ratna tehnika 265. mehanizirane brigade,
te naoružanje Teritorijalne obrane općine Bjelovar pod osiguranjem od oko 50
oficira, mlađih oficira i vojnika JNA.
- Radarska postaja i centar veza protuzračne obrane JNA u Zvijercima na sjevernom
rubu grada Bjelovara kod prigradskog naselja Trojstveni Markovac.
- Vojno skladište “Barutana” smješteno u šumi Bedenik kraj Bjelovara. U
njemu je bila uskladištena velika količina topničkog streljiva i minsko-eksplozivnih
sredstava.17
14 Z. RADELIĆ, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991. od zajedništva do razlaza, Zagreb 2006., 574.
15 “Reformske teškoće”, BL, br. 13, 29. III. 1991., 6., “Posljedice sistematskog uništavanja”, BL,
br. 2, 10. I. 1991., 5.
16 Davor MARIJAN, Smrt oklopne brigade, Zagreb 2002., 214.
17 Dražen NAJMAN, Marija DUJIĆ, Ivan POSILOVIĆ, Blokade i osvajanja vojarni i vojnih
objekata JNA u Hrvatskoj, Zagreb 2004.-2005., Svezak 1., 98.-99.
Prenosimo:Časopis za suvremenu povijest
Originalan znanstveni rad. Objavljujemo u nastavcima radi preglednosti.
ŽELJKO KARAULA
Bjelovar, Republika Hrvatska
U ovom radu autor prikazuje na osnovi dokumentacije Kriznog štaba Bjelovar,
relevantne literature iz bjelovarskog tiska okolnosti i razvoj događaja koji su
doveli do osvajanja vojarne JNA “Božidar Adžija” te ostalih vojnih objekata u
Bjelovaru tijekom druge polovice 1991. godine. Ti događaji su značili zamah
Domovinskog rata na prostorima bivše općine Bjelovar. Posebno će se prikazati
razvoj političko-sigurnosne situacije na bjelovarskom području tijekom
1991. godine te kako su lokalne civilne (Izvršno vijeće općine Bjelovar, kasnije
Krizni štab Bjelovar) i vojne vlasti reagirale na sve veću krizu u odnosima
novoizabranoga političkog vrha Hrvatske i prosrpskog vodstva Jugoslavenske
narodne armije (JNA).
Post je objavljen 27.04.2008. u 07:00 sati.