OSNOVNO O GRADU ZAGREBU
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske, i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Povijesno gledano, Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brdima, Gradeca i Kaptola, koji čine jezgru današnjeg Zagreba, njegov Stari grad.
Zagreb danas predstavlja upravno, gospodarsko, kulturno, prometno i znanstveno srce Hrvatske. I položajem i kulturom spada u gradove Srednje Europe. Stari i Novi grad smatraju se spomenicima kulture i sačuvali su do danas ugođaj srednjovjekovlja te baroka. Iako je na užem zagrebačkom području bilo i prije ljudskih naseobina, pismeni dokazi o postanku Zagreba povijesno su vezani za osnivanje biskupije na Kaptolu 1094. godine. Drugi važni događaj zbio se 1242., kada je kralj Bela IV. izdao povelju (Zlatnu bulu) kojom su građanskom Gradecu priznate znatne povlastice, a naselje postaje slobodnim kraljevskim varošem. Značajna je i 1557., kada se Zagreb prvi put spominje kao hrvatska metropola. Sredinom 19. stoljeća spojeni su dotadašnji dijelovi Zagreba u jedinstveno naselje, čime su stvoreni uvjeti za razvoj modernoga srednjoeuropskog grada. Konačno, 1991. hrvatski Sabor donosi odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske, a Zagreb postaje glavni grad nove neovisne europske države. Osim spomenutih glavnih međaša u povijesti Zagreba, nebrojeno je mnogo drugih događaja koji su također imali veliku važnost u životu i razvoju grada.
U ovom ljetopisu spominju se neki od najvažnijih, a posebna se pozornost pridaje događajima nakon povijesne 1850. godine tragovi kojih su i dan-danas prisutni u životu Zagrepčana i njihova grada. Kada je 1991. godine hrvatski narod ostvario državnu samostalnost, Zagreb postaje glavnim gradom, političkim i upravnim središtem Republike Hrvatske. Zagreb je i poslovno središte, sveučilišni centar, grad kulture, umjetnosti i zabave. Iz Zagreba potječu i u njemu djeluju mnogi glasoviti znanstvenici, umjetnici i sportaši. Svojim gostima Zagreb nudi barokni ugodaj Gornjega grada, slikovite tržnice na otvorenom, raznovrsne trgovine i bogat izbor obrtničkih proizvoda, ukusnu domaću kuhinju. Zagreb je grad zelenih parkova i šetališta, s brojnim izletištima u prekrasnoj okolici. U treće tisućljeće Zagreb ulazi kao milijunski grad. Unatoč brzom razvoju gospodarstva i prometa, sačuvao je osebujnu ljepotu i ugođaj opuštenosti, što ga čini pravim gradom po mjeri čovjeka.Prema popisu stanovništva iz 2001. godine grad Zagreb ima 779.145 stanovnika, i to 415.153 žene i 363.992 muškarca. Šire gradsko područje okuplja više od milijun stanovnika. Prosječna starost stanovnika je 39,7 godina.
Prema narodnosti većinu stanovnika čine Hrvati (oko 92%), a od nacionalnih manjina najznačajnije skupine su: Srbi, Slovenci, Bošnjaci (bosanski muslimani) i Albanci. Prema vjeri većina Zagrepčana izjašnjava se katolicima (87%), a ostale najznačajnije vjerske zajednice su: pravoslavna zajednica, islamska zajednica (2%), Jehovini svjedoci, Evangelička crkva, Adventistička crkva, Baptistička crkva te židovska zajednica. Oko 4% izjašnjava se agnosticima, a 3.5% ateistima. Najveće gradske četvrti su: Trešnjevka (više od 120 000 stanovnika), Novi Zagreb (više od 110 000 stanovnika) i Dubrava (blizu 100 000 stanovnika). Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske ima Ustavom određen poseban status iz kojega proizlazi da obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga grada i županije. Grad Zagreb nadležan je i za poslove državne uprave iz djelokruga ureda državne uprave, a obavljaju ih upravna tijela Grada Zagreba.
Vijećnike Gradske skupštine biraju građani na neposrednim izborima. Vijećnici Gradske skupštine natpolovičnom većinom glasova biraju gradonačelnika i članove Gradskog poglavarstva.
Gradsko poglavarstvo ima 11 članova koje, na prijedlog gradonačelnika, većinom glasova bira Gradska skupština.
Na čelu poglavarstva je gradonačelnik koji ima dva zamjenika.
U ustroju i djelokrugu gradskih upravnih tijela djeluje 12 Gradskih ureda, 3 Gradska zavoda i 3 Službe koji su za svoj rad odgovorni Gradonačelniku i Gradskom poglavarstvu.
Na razini mjesne samouprave ustrojeno je 17 gradskih četvrti kojima upravljaju Vijeća gradskih četvrti i predsjednici Vijeća gradskih četvrti. Članove vijeća biraju stanovnici gradskih četvrti.
TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA ZAGREBA
Na stranicama Turističke zajednice grada Zagreba možete pronaći sve informacije vezane uz glavni grad Hrvatske, te dnevne vodiče za kina, kazališta, koncerte i ostalo.
Link na stranice: http://www.zagreb-touristinfo.hr
GRADONAČELNIK
Milan Bandić, počasni predsjednik
Otkako sam izabran za počasnog predsjednika Dinama uvijek ponavljam i nikad neću prestati: to je dužnost i čast koju bi samo lud čovjek mogao odbiti. A kamoli ja, koji sam dinamovac otkad znam za sebe, koji sam godine i godine proveo i na istočnoj i kasnije na zapadnoj tribini. Čak sam se, da budem sasvim iskren, teško dao natjerati da sjednem u svečanu ložu, usprkos funkciji, da ne kažem funkcijama. Dinamo je uvijek bio i uvijek će biti jedan od simbola ne samo zagrebačkog već i hrvatskog sporta. Ikona, ili kako se to sada voli reći, brand ovoga grada i ove države. I na tome počiva ujedno i završava moja uloga kao počasnog predsjednika kluba. Naravno da sam za taj brand jednako zainteresiran i kao gradonačelnik i da ću i s te strane pomoći koliko mogu i – koliko to Dinamo bude zaslužio.
Sve što je klub dosad financijski dobio od Grada je u skladu s važećim propisima, bit će tako i ubuduće. A sve parametre određuju rezultati, na domaćem, a posebno međunarodnom dijelu natjecanja.
Moj je zahtjev javno objavljen: inzistiram da klub promijeni dosadašnju koncepciju, da se bitno poboljša rad na vlastitom pogonu, od limača do juniora, da stvaramo kvalitetni vlastiti proizvod, kojim ćemo moći u Europu. Svaka čast “uvozu”, neke poteze sam i javno pozdravio, neki su se pokazali fantastičnim (Eduardo, Etto), ali bez sistematičnosti u radu i vođenju kluba, bez puno rada i na temelju toga adekvatnih rezultata, neće biti ni sreće ni potpore Grada. Veseli me što je u rad Omladinske škole uključen stručnjak kalibra Mirka Jozića, očekujem sljedećih godina i prave rezultate.
Nisam nestrpljiv, niti nekritičan, jasmo mi je da uspjeha preko noći ne može biti. No, s pravom se nadam, da za tri-četiri godine, negdje s ulaskom Hrvatske u EU, i Dinamo bude stalni član europskog nogometnog vrha. Moja je jedina želja da Dinamo postane moderni, europski ustrojeni klub.
POČASNI GRAĐANI GRADA ZAGREBA
Od 1990. godine (Republika Hrvatska)
Majka Tereza (1990.)
dr. Franjo Tuđman - predsjednik Republike Hrvatske (1992.)
Margaret Thatcher - političarka (1998.)
Dragutin Tadijanović - književnik (2000.)
- Janica Kostelić - skijašica (2005.)
1945. - 1990. (SFR Jugoslavija)
Josip Broz Tito - predsjednik SFRJ (1945.)
Vladimir Bakarić - političar (oko 1950.)
- Miroslav Krleža - književnik (oko 1960.)
Anka Berus - političarka i revolucionarka (1980.)
dr. Pavle Gregurić - političar (1980.)
Ivan Krajačić - političar i revolucionar (1980.)
Karlo Mrazović - političar i revolucionar (1980.)
Mika Špiljak - političar (1980.)
Linden Forbes Sampson Burnham - predsjednik Republike Gvajane (1985.)
Perez de Cuellar - glavni tajnik UN-a (1987.)
1918. - 1941. (Kraljevina Jugoslavija)
Milan Amruš - gradski načelnik (1919.)
Vjekoslav Klaić - povjesničar (1992.)
- don Frane Bulić - svećenik (1926.)
dr. Vladimir Mažuranić - književnik (1927.)
Ljubo Babić Gjalski - književnik (1927.)
dr. Dragutin Gorjanović-Kramberger - znanstvenik (1927.)
1850. - 1918. (Austro Ugarska monarhija)
Aleksandar Bach - političar i ministar (1853.)
grof Odonell - kraljevski pukovnik (1853.)
Josip grof Jelačić - kraljevski general (1854.) -
Josip Bunjevac - veliki župan (1854.)
veliki župan Benedikt Lentulaj (1854.)
Josip Fluk - ministarski savjetnik (1854.)
grof Vatroslav - kraljevski natporučnik (1854.)
Josip Bouffler - graditeljski ravnatelj (1854.)
Sima Manoilović (1854.)
Vuk Stefanović-Karadžić - jezikoslovac (1861.)
Eugen Kvaternik - političar (1869.)
ban grof Ladislav Pejačević (1880.)
Ivan pl. Zajc - glazbenik (1880.)
August Šenoa - književnik (1881.)
Eugen Kumičić - književnik (1885.)
Đuro Daničić - jezikoslovac (1886.)
Ivan Benković - slikar (1890.)
Khuen Hedervary - političar (1895.)
Dessideer Banffy - političar (1895.)
Tadija Smičiklas - povjesničar (oko 1900.)
Ivan Trnski - književnik (1903.)
Gjuro Deželić - književnik (1906.)
Juraj Posilović - nadbiskup (1908.)
Josip Juraj Strossmayer - nadbiskup (oko 1910.)
Svetozar Boroević - general (1916.)
Stjepan Sarkotić (1916.)
Šime Mazzura - odvjetnik (1918.)
Post je objavljen 20.04.2008. u 20:16 sati.