Marketing
Građevinci iliti "arheolozi"
Skitnje po autocesti
Građenje autocesta do sada je na danju svijetlost „izbacila“ niz arheoloških nalazišta koja su nemalo iznenadila arheologe i mijenjala do sada uvriježene spoznaje ili dopunjavala „rupe“ u razvoju pojedinih krajeva. Tako je prilikom građenja Koridora 5 C otkriveno 12 arheoloških nalazišta. Primjerice, kod Sredanaca je otkriveno srednjovjekovno naselje u kojem su se „ispremještali“ Kelti i Turci, a prilikom izgradnje autoceste Zagreb-Lipovac, nedaleko Jaruga, a koju sada presijeca koridor 5c, još 2000. godine otkopano je naselje koje je imalo kontinuitet življenja dug čak 3500 godina.
SLAVONSKI BROD - Hoće li jedna neobična zemljana peć stara oko osam tisuća godina, iz razdoblja starčevačke kulture, iskopana na trasi buduće autoceste Velika Kopanica -Županja, nedaleko brodskog sela Jaruge, obogatiti svjetsku arheologiju novim spoznajama, ili je to tek građevinski hir našeg pretka - znat će se tek nakon detaljnijeg proučavanja. U ovom trenutku sigurno je da se radi o neobičnoj peći nepoznate namjene, ukopanoj u zemlju, dugoj dva metra, širine 30-cm i visine jednoga metra. - Zasad u literaturi nisam pronašao komparaciju takvoj peći niti čemu služi, ali mislim kako se može reći da ova peć predstavlja svjetski nalaz! – rekao je prof. Josip Lozuk iz Muzeja Brodskog Posavlja i voditelj arheoloških iskapanja na lokalitetu Gođevo-Jaruge-Berava.
foto: Skitač
Tada je to bio najveći arheološki lokalitet u Hrvatskoj na kojem su obavljana iskapanja, a na 12 tisuća četvornih metara istražene površine svakodnevno je radilo između 50-70 ljudi. Pored brodskih arheologa i djelatnika Muzeja, tu su bili arheolozi iz Dalmacije, Istre, Kvarnera, Zagreba... koji su skoro četiri mjeseca obavljali zaštitna istraživanja na lokalitetu dugačkom 500 metara. Već to govori da se radi o izuzetnom arheološkom nalazištu na kojem je zastupljeno sedam kulturnih skupina: od Srednjeg vijeka do mlađeg kamenog doba. Rijetko se može naći takav lokalitet na kojem kontinuitet življenja nije prestajao punih 3 500 godina i koji je tako bogat nalazima. Radi se o doista velikom naselju koje se pruža uz rijeku Beravu i na njemu je pronađeno više uporabnih predmeta: nožića, strelica... pa sve do ukrasnih predmeta što govori da su to bili imućni ljudi kada su si mogli priuštiti broš s tragovima pozlate, narukvice, naušnice, ogrlice, ukosnice... Iz bakrenog doba (eneolik) otkopano je nekoliko zemunica s otpadnim jamama koje pokazuju da se tu naseljavalo u vrijeme badenske i kostolačke kulture. Nalazi iz mlađeg kamenog doba (sopotska kultura - koja se smatra i ekstra slavonskom kulturom) govore da se radi o ranoj fazi sopotske kulture odnosno o samom prijelazu iz starčevačke u sopotsku kulturu što je potvrđeno s nekoliko jamskih objekata i već navedenoj zemljanom starčevačkoj peći. Ovi nalazi su značajni za hrvatsku arheologiju, a tek nakon obrade materijala znat će se i više detalja. - Dobit ćemo informacije o prijelazu između starčevačke i sopotske kulture koje smo do sada vrlo rijetko mogli uočiti. Na primjer, u Vučedolu nakon starčevačke nemamo nastavak sopotske kulture. Dakle, nemamo tog kontinuiteta što je i u svjetskim razmjerima vrlo značajno! – kazivao je prof. Josip Lozuk.
foto: Skitač
Arheolozi su tada prešli na novi lokalitet kojeg od starog dijeli potok Moravik, a sudeći po silnim nanosima pijeska, može se reći da je to nekada bio potok bogat vodom. Na novom lokalitetu Gođevo uočeni su nalazi starčevačke kulture što se vidi iz nekoliko jamskih objekata i jedne zemunice koju veže sustav ograda. I ovaj lokalitet može biti značajno arheološko otkriće jer su već uočeni i ostaci kasnog brončanog ili starijeg željeznog doba što je na ovom području do sada bila rijetka pojava.
foto: Skitač
Post je objavljen 16.04.2008. u 11:43 sati.