Levant, jesi li mislila na ove anđele? Ovu fotku imam na screensejveru i jedna mi je od 5 najdražih koje sam ikada vidjela. Ne postoji takva umjetnička slika na cijelome svijetu koja mi može dirnuti dušu poput ove fotke tj. onoga što iz nje zrači. Prije nekih 15-ak godina počela sam skupljati u pamćenju slike i crtice iz života koje su za mene imale značenje direktnog kontakta s duhovnom razinom. Budući da nisam vjernica koja pripada bilo kojoj religiji, te iskrice neobjašnjivog, duboko prodirućeg, emotivno intenzivnog doživljaja koji sam nazvala duhovnim, brižljivo sam čuvala u pamćenju i prizivala ih svaki puta kada sam izgubila svaku nadu. One su mi tu nadu vraćale. Ne nadu u ljude, već nadu da postoji neobjašnjivi i neizrecivi, nespoznajni dio svijeta koji cijelu ovu našu tužnu egzistenciju čini izuzetno vrijednom. Uglavnom se radi o jednoj sekundi, bljesku, gesti, pogledu, izrazu, mimici, pokretu. Jedan od takvih dragulja za mene je i ova fotografija. I da, najčešće ih pronalazim u očima životinja ili male djece.
Najmanja ptica na svijetu je kolibrić kojeg još zovu plava kruna, zelenogruda nimfa, leteći ametist ili ognjeni topaz. Može težiti svega dva grama, a njegovo srce zauzima skoro cijelu grudnu šupljinu i kuca brzinom od 500 do 1.200 otkucaja u minuti. Kolibrić se hrani u letu. Lebdeći u zraku, maše krilima od 30 do 100 puta u sekundi i tom prilikom zavlači oštar kljun u čašicu cvijeta, a jezičkom usisava kapljice nektara. Svakoga dana kolibrić posjeti preko tisuću cvjetova, a pamćenje mu je tako dobro da nikada ne posjeti isti cvijet dva puta čime čuva svoju snagu. U svojoj maloj glavici ima detaljnu kartu svih cvjetova koje je već posjetio i onih koje nije.
Jezik plesa je najsloženiji primjer simbolične komunikacije u svijetu životinja, izuzmemo li majmune. Pčela koja pronađe cvjetove vraća se nazad u košnicu da druge pčele obavijesti o tome - plesom. Ples je njeno sredstvo izražavanja kojim opisuje lokaciju nađenih cvjetova. Ples koji pčela ponavlja više puta, sadrži u sebi sve informacije o nagibu, pravcu, udaljenosti i drugim detaljima, koji će omogućiti drugim pčelama da odu upravo na to mjesto. Ples pčele liči na osmicu. Pčela oblikuje srednji dio brojke osam tresući repom i čineći pokrete cik-cak. Ugao između cik-cak pokreta i linije između Sunca i košnice daje točan pravac izvora hrane. Udaljenost "objašnjava" tresući donji dio svoga tijela, uzrokujući zračne vrtloge. Pčelinje oko sastavljeno je od stotina sićušnih šesterokutnih leća. Svaka leća se fokusira na vrlo usku površinu kao teleskop. Gledajući prema Suncu u bilo koje doba dana pčela uvijek može odrediti svoju lokaciju još dok je u letu.
Post je objavljen 11.04.2008. u 09:48 sati.