Pitanje huliganizma i njegova suzbijanja u samom korijenu svakako je problem kojim bi se trebali baviti pedagozi, sociolozi, profesori i roditelji, a ne samo policija rekao je u razgovoru za Vjesnik načelnik zagrebačke policije Marijan Tomurad
Nakon što je nedavno u medijima odlučno najavio obračun s huliganima, načelnik zagrebačke policije Marijan Tomurad u razgovoru za Vjesnik izrazio je zadovoljstvo smirivanjem situacije na zagrebačkim ulicama u posljednjih nekoliko dana, naglasivši da nisu zabilježeni incidenti u kojima su sudjelovale navijačke i subkulturne skupine. Ponovo poručuje da je policija spremna i odlučna učiniti sve što bude potrebno kako bi se napokon stalo na kraj huliganskom divljanju, a građane poziva na suradnju. Unatoč nedavnim sukobima, koji su uzeli jedan mladi život u parku Ribnjak, Zagreb je, tvrdi, prema svim parametrima sigurniji od većine europskih gradova.
Ubijeni mladić u parku Ribnjak, prolaznici napadnuti nakon utakmice Cibona-Partizan, nedavni napad na mladiće u Dubravi... Huliganizam je u posljednje dvije godine uzeo maha, što policija poduzima?
- Policija dosljedno provodi svoj posao, koji ima cilj detektirati, uhititi i pritvoriti sve one koji ugrožavaju sigurnost građana svojim ponašanjem, no pitanje huliganizma i njegova suzbijanja u samom korijenu svakako je problem kojim bi se trebali baviti pedagozi, sociolozi, profesori i roditelji, a ne samo policija. Upravo zbog toga, PU zagrebačka nedavno je apelirala i na čelne ljude navijačke skupine Bad Blue Boys da se javno distanciraju od huliganskog nasilja. Policija sama ne može, na žalost, suzbiti nasilje u njegovu začetku.
Prema dosadašnjim iskustvima s nasilnicima i provedenim kriminalističkim obradama, imate li predodžbu što se uopće događa u glavama tih mladih ljudi?
- Na žalost, najčešće je riječ o iznimno drskim i arogantnim počiniteljima. Stječe se dojam da su uvjereni da čine pravu stvar, na što upućuje i činjenica, barem ako je suditi prema posljednjim događajima, da privedeni izgrednici nisu bili ni drogirani ni pijani, nego su pri punoj svijesti proizvodili nedavne valove nasilja na ulicama i nad slučajnim prolaznicima. Trebaju biti svjesni da takvim ponašanjem rade štetu i toliko obožavanom nogometnom klubu, kao što je to slučaj i s nedavnim sukobom u Ribnjaku i nekoliko sličnih.
Zanimljivo je, međutim, da su ti isti domaći izgrednici na utakmicama u inozemstvu mirni kao bubice. Što se tiče registriranih nasilnika na hrvatskim stadionima, niti naša policija nema previše loših iskustava. Većina onih kojima je sudskom odlukom zabranjen odlazak na sportska natjecanja, uglavnom se redovito, prije svakog sportskog događaja, jave u policijsku postaju.
Nakon što policija obavi svoj dio posla i privede počinitelje, što je prema Vašem mišljenju sljedeće što treba učiniti da ne budu povratnici i kakva je suradnja policije sa sudovima?
- Policija, naravno, ne može utjecati na sudsku praksu, iako bi za oblik nasilja o kojem razgovaramo prikladna bila sudska kazna u punom smislu riječi prema našoj procjeni, a ne tek opomena ili ukor koje sudovi često izriču. U principu smo zadovoljni suradnjom, no problem je u pojedinim zakonima koji su na neki način preblagi, posebice kad se radi o mlađim počiniteljima koji bez obzira na težinu djela naposljetku zarade samo sudski ukor ili opomenu. Mogu reći, međutim, da se policija pokušava uhvatiti u koštac i s tim, te kroz kaznene evidencije kojima raspolaže, nadzire mlade prekršitelje zakona, posebice recidiviste.
Biste li pojasnili pojedine nelogičnosti pri podizanju samih kaznenih prijava. Događa se da se, primjerice, za glasno puštanje glazbe zaradi prekršajna prijava, jednako kao i za izazivanje nereda na nogometnim stadionima?
- Zalagat ćemo se i za izmjene pojedinih zakona, no u ovaj fazi o tome je još prerano konkretno govoriti, no zasigurno ćemo tražiti oštrije kazne za huligane.
Kako komentirate česta prozivanja od strane građana da u svojim četvrtima ne viđaju dovoljan broj policajaca, unatoč suprotnim najavama?
- Projekt "Policija u zajednici" zaživio je i polučio zavidne rezultate. Problem je, međutim, u nedostatku policijskog kadra, no odgovorno tvrdim da policajci na terenu temeljito obavljaju svoj posao i da redovito patroliraju kroz zagrebačke kvartove. Nekoliko puta tijekom dana obilaze objekte za koje se pretpostavlja da bi mogli biti mete napada provalnika ili slično, te zasigurno bdiju nad sigurnosti građana. Oprečna su mišljenja javnosti o policijskim patrolama na javnim mjestima, pa čak i onima za koje procijenimo da spadaju u kritičnu skupinu.
Tragičan incident kakav se dogodio na Ribnjaku mogao se dogoditi na više desetaka lokacija u Zagrebu. Policija ne može biti u isto vrijeme na svim tim mjestima, no isto tako iznijet ću jedan paradoks, a odnosi se upravo na park Ribnjak. Prije tragedije koja se tamo dogodila, kad je ubijen pripadnik BBB-a sredinom ožujka, policiju se prozivalo zašto patrolira Ribnjakom. Poslije sukoba koji je završio smrću mladića jedne od sukobljenih skupina, policiju se ponovo prozivalo, ovaj put kao krivce za tragediju. Moram naglasiti da u prilog učinkovitosti govori činjenica da se policija u vrijeme tog huliganskog napada našla u blizini, privela nasilnike i nakon kriminalističke obrade nad njima predala ih na procesuiranje nadležnim institucijama. Bez obzira na kritike i pojedine osude javnosti, sigurnost građana nam je na prvom mjestu. I dalje pratimo sva mjesta za koja posumnjamo ili za koja nam građani dojave da bi mogla biti kritična. Sva ta mjesta na adekvatan način nadgledamo i uspješno suzbijamo nasilje.
Spominjete da policija ne može biti u isto vrijeme na svim kritičnim mjestima u gradu. Nedavno ste rekli da je za veću učinkovitost nužno povećati broj stručnog osoblja. Što se s tim u vezi poduzelo?
- I prije se dosta govorilo o tome da Zagrebu nedostaje policajaca. Trenutno ih je oko tisuću i pol na školovanju, a Policijska uprava zagrebačka ujesen bi trebala dobiti 300 novih policajaca koji će se rasporediti po policijskim postajama. Plan je najveće zagrebačke policijske postaje dobiti pet novih postaja, što će uvelike olakšati posao policiji i, uvjeren sam, pridonijeti još boljoj prevenciji svih kaznenih radnji.
Kad govorimo o organizaciji postaja u PU zagrebačkoj, dokud je stigao taj projekt koji je i ranije spominjan?
- Istina je da ovakav ustroj PU zagrebačke egzistira od sedamdesetih godina. Pored ustrojstva prometne i granične policije, bitnijih promjena nije bilo više od 30 godina. Iako je u međuvremenu razvoj grada toliko daleko otišao, Zagreb je postao opasniji i napučeniji, te je neminovna reorganizacija. Projekt je to Ravnateljstva policije koje je od PU zagrebačke zatražilo pripremu elaborata o tome, što smo i učinili te je proslijeđen u Ravnateljstvo. Nadamo se da će ta ideja uskoro i zaživjeti.
Statistički gledano, kriminalitet na području PU zagrebačke u posljednje je vrijeme u opadanju, no s čim povezujete sve učestalije provale u objekte u gradnji. Može li se dio krivice pripisati i policiji, odnosno zaobilaze li kvartovski policajci možda takve, neuseljene objekte?
- Drago mi je da smo se dotakli tog problema. Doista su u posljednje vrijeme provale u te objekte u porastu. Veliki problem, pokazuju dosadašnja iskustva, čine propusti samih investitora u odnosu na samozaštitu takvih objekata. Možemo ih slobodno nazvati sukrivcima s obzirom na to da ne ulažu dovoljan broj sredstava u fizičku i tehničku zaštitu svojih objekata, zbog čega su česte mete napada. Što se tiče rada same policije u tim slučajevima, sa zadovoljstvom mogu reći da smo prije nekoliko dana razotkrili skupinu od pet-šest ljudi koji su operirali po objektima u izgradnji. Riječ je većinom o stranim državljanima koji su imali pomoć dviju hrvatskih državljanki.
U samo pet mjeseci, od listopada 2007. godine, skupina je provalama u neizgrađene i nedovoljno štićene objekte priskrbila oko 400.000 kuna. Među brojnim otuđenim stvarima, tehničkom opremom, slikama i slično, koje su kod njih pretragom nađene, pronađen je i stroj za žbukanje vrijedan gotovo 10.000 eura. Apeliram na građane ovim putem da ne nasjedaju na prodaju takvih strojeva po znatno nižoj cijeni u oglasnicima, jer se većinom radi o ukradenoj robi koja tako ponovo kruži na tržištu.
Kako se pripremalo osiguranja dolaska američkog predsjednika u Zagreb da ne bude kolapsa, koji pamtimo sa summita šefova država?
- Manji prometni problemi svakako su se mogli očekivati. Većinom se to odnosi na kraća čekanja sudionika u prometu, no poučeni tadašnjim lošim iskustvom, ovaj smo put uložili iznimne napore u organizaciju.
Huligani trebaju postati svjesni da nisu heroji
Kakve konkretne rezultate očekujete ako se predstavnici navijačkih skupina, roditelji i svi na koje ste nedavno apelirali ne ogluše o poziv na suradnju s policijom?
- Ako pristupe tome na način – "vi više niste naši, ne doživljavamo vas kao navijače i predstavljate bolesno tkivo naše skupine", to bi moglo u velikoj mjeri pomoći policiji u suzbijanju nasilja ili da ga niti ne bude. Jasno i glasno treba reći - nasilničko ponašanje na stadionima i na ulicama društveno je neprihvatljivo i svaki takav događaj je opasnost za društvo. Huligani, ili oni koji to namjeravaju postati, trebaju znati da ih ljudi osuđuju i da ni u kome normalnom nemaju podršku za takvo ponašanje. Trebaju postati svjesni činjenice da kao takvi ulaze u skupinu građana drugog reda, te da svi oni koji dovode do stanja u kojima se građani osjećaju ugroženo - nisu heroji.
Anita Krmek
Vjesnik, 5. travnja 2008.:
http://www.vjesnik.hr/html/2008/04/05/Clanak.asp?r=tem&c=2
Post je objavljen 09.04.2008. u 13:33 sati.