Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/biljoteka

Marketing

GLOGOVIM KOLCEM PO HOMEOPATIJI


Photobucket
Ako vas ikad bude progonio medvjed kroz šumu ne bježite kroz šiprag nego radije dozvolite medvjedu da vas pojede. Šiprag je mjesto gdje živi glog, drvoliki grm ili grmoliko drvo koje je opaki ružin rođak, kvrgav, bodljikav, oštar sa svih strana, vrlo zloban poput kvrgavog starca, a i može da živi i do 200 godina. To je drvo s kojeg je nemoguće usjeći kolac, pa su vjerovatno sami vampiri proširili priču o tome da ih se samo može uništiti glogovim kolcem. Čik usijecite ga.
Ova biljka nema svoje mjesto u drevnim istorijama medicine. Počela se spominjati tek prije 200 godina pa se može smatrati skorojevićem među ljekovitim biljem koje ima tradiciju još iz faraonskih vremena. Na planeti postoji okolo naokolo oko 1250 vrsta gloga, na našem kontinentu oko 60, a u našem području oko 10. Ljudi koji se bave ljekovitim biljem znaju za dvije i to Crataegus laevigata (Poir.) D.C = Crataegus oxyacanta Auct., što bi predstavljalo tzv. crveni glog i Crataegus monogina Jacq. što dođe kao bijeli glog. Na slici je crveni glog iako mu je i bijeli veoma nalik.
U terapijsku medicinu, nećete vjerovati, uvela ju je homeopatija 1920. godine. Gađenje prema ovoj terapijskoj grani imam od listanja stare homeopatske knjige iz 1880. u kojoj su navedena homeopatska razrijeđenja s puno nula iza zareza za terapije ljudskom slinom, smolom iz uha, izmetom, mokraćom, krastama, gnjojem i slično. Razrijeđenja su tolika da do vas ovaj početni materijal stigne u obliku destilirane vode kao „informacija“ o početnom materijalu, ali ipak. Ipak.
Moderni homeopati vjerovatno su i sami suviše gadljivi da bi baratali ovakvim materijalima. Većinom su to elegantne gospođe ili gospoda zadojena uz homeopatiju Sai Babom ili Hare Krishnom, barem oni koje ja znam, koji po vrlo visokim cijenama prodaju u stvari destiliranu vodu u veoma malim bočicama s informacijom početnog materijala. Ako u apoteci kupite jeftin litar destilirane vode i u nju kapnete kap čaja od gloga i promućkate, dobićete homeopatski preparat. Razdijelite ga u bočice od 10 ml i imate 100 bočica lijeka od gloga koji bi trebalo da vas izliječi. Zamislite koji je to profit kad vam godišnje treba 10 grama sirovine i hektolitar destilirane vode! Najskuplje su bočice, doduše. I tu se nastavlja moje gađenje prema homeopatiji. I zavist. Jer homeopatima ne pucaju leđa nosajući vreće s biljem, a meni nešto ne da da budem homeopata. Valjda stid.
Ipak, moram priznati, ima nešto što je dobro u homeopatiji, a to je liječenje alergija. Informacija o pčelinjem otrovu npr. neće izazvati alergiju, ali može vas izliječiti od alergije na ubod pčele što je vrlo korisna stvar. Meni je npr. jedan homeopata nudio razrijeđenje zmijskog otrova kao lijek protiv same sebe. Ali ja volim samu sebe....
Topli dani maja su vrijeme kad izlaze zmije iz svojih skrovišta i kad cvjeta glog. Dok se komotni švicarci liječe listom i ne trče za cvijetom, a rusi se liječe samo cvijetom gloga, mi i većina ostalih smo izabrali branje cvjetnih nakupina s listom pri cvatu, tzv vrške, koje mi nazivamo cvijetom gloga. Puno praktičnije. Glog veoma brzo cvjeta i još brže ocvjeta pa nije lako ugrabiti pravo vrijeme za branje gloga. Pravo vrijeme za branje je ono kad na jednom vršku ima pola otvorenih cvjetova, a pola je u pupoljku. Taman kad se to dogodi obično padne kiša, a po kiši i vlazi ubran glog kod sušenja umjesto bijelih cvjetova dobije smeđe. Zlobno drvo pa zloban i cvijet. Doduše, tad sačekamo jesen i beremo plod. Mlatili gloginje ili brali cvijet bićemo poprilično izbodeni.
I kad smo sve to savladali onda možemo pristupiti liječenju. Cvijet, list i plod gloga sadrže oko 70 istraženih tvari, ali sigurno ih ima još. Najvažniji u tom društvu su flavonidi, ali sami ne bi bili tako važni. Vršena su naime ispitivanja ljekovitosti svake supstance posebno, ali se nisu dobili nikakvi korisni rezultati za razliku od rezultata postignutih korištenjem biljke. Sinergija svih tih supstanci onako kako su sadržane u glogu djeluje kao kardiotonik, diuretik, adstringens, hipotenziv i blagi sedativ.
Medicina mu priznaje djelotvornost kod funkcionalnog poremećaja rada srca, slabosti srca kod iscrpljenosti, preležanih teških, a posebno zaraznih bolesti, kod povećanog krvnog tlaka, kod tahikardije. Glog naime smanjuje uzbuđenost centralnog nervnog sistema, tonizirajuće djeluje na srčani mišić, poboljšava krvotok u srcu i koronarnim sudovima, te krvnim žilama mozga i kičmene moždine. Zbog svega toga koristi se kod infarkta miokarda, angine pektoris, bolesti koronarnih arterija, staračkog srca i kod arterioskleroze. Za razliku od sintetičkih lijekova tvari iz gloga se ne nakupljaju u organizmu nego potpuno izlučuju, a nema ni opasnosti od kontraindikacija i navikavanja.
Kažu, pišu i upozoravaju da su bolesti kardiovaskularnog sistema prve na spisku uzroka smrti. Od smrti se doduše ne može pobjeći, ali ja bih jako rado pobjegla od moždanog udara i staračke zaboravnosti. Glog je solidna preventiva koja pruža šansu da nam se to ne dogodi.
A pruža i šansu medvjedu da nas pojede.


Post je objavljen 08.04.2008. u 09:40 sati.