Kurac (također ud/o, pimpek, puzdra, kita, kar/a, kur/onja i dr.; lat. penis), Def: nar. naziv za muški spolni organ; Knjiž: noviji oblici ukrutbeni ubodnik (S. Babić), rjeđe i međunožni nježnik (S. Rog). Filol: Riječ praslav. (od kur' pijetao) i indoeurop., vjerojatno iranskog podrijetla: od korijena hrv' -srb' kao u glagolima shrvati i srbiti u značenju jebati i/ili biti sjeban). Kult.-polit. povijest: K. se javlja u raznim veličinama i oblicima, te stanjima i značenjima. Iz prapov. kulture žarnih polja poznati su k. žarnjaci; Dalmati i Histri u obliku k. izrađuju goleme mengalite, vjerojatno radi izračuna kurčeve godine. Već Japodi navlače nakurnjake izvezene na način tzv. kurčevog pletera (poslije hrv. pleter); Daorsi (Prozor, Hercegovina) tetoviraju k. s tri točke u obliku slova V (poslije U). U doba naseljavanja (VII. st.) Hrvati kao štovatelji Sunca-Svemuda pobjeđuju nomadske Avare te se ovima kao kurcima od ovce gubi trag u povijesti (K. Porfirogenet).
U doba narodnih vladara snažno se izdiže Kurcimirov penis erectus croaticus, jedan od najstarijih k.u Europi. Za turske prevlasti hrv. k. se rjeđe diže, iako ga spominju narodne pjesme (kuro-barjaktar, kuro-buljubaša i dr.). U vojnoj taktici Turci prvi primjenjuju tehniku zastrašivanja pomoću k. (Idu Turci, vide im se kurci). Krajišnici naspram toga primjenjuju taktiku k. na batini, ali još dosta nepreciznu (odatle: mlatiti k. po koprivama). Za franc. uprave na cijeni je luksuzni k. gladac. U osvit Narodnog preporoda prvi se izdiže k. zornjak, a veoma je popularna Štoosova elegična budnica Tugjim kurzem po gloginjah mlatiti (1841) koju su pjevale i oduševljene Ilirke. Za Bachovog apsolutizma vlast podmeće kao narodnu poslovicu hvala k. na udarcu ( utvrđeno kao falsifikat). K. postupno postaje tema mnogih knjiž. djela (A. Šenoa, Prosjak Kura; E. Kumičić, Začuđeni kurci i dr. ), što se prenosi i na hrv. modernu (A. G. Matoš, Utjeha kurca; T. Ujević, Žedan kurac na studencu) te socijalno-nacionalnu prozu (M. Kleža, Deset kurčevih godina; M. Budak, Na kurčevu ognjištu). U suvr. knjiž. k. je obradio G. Tribuson u bolničkom romanu Kuratorij; u obliku intimističke ispovijedi D. Ugrešić (Forsiranje kurca). Značajna su djela i 5. brzina kurca I. Rogić-Nehajeva, Magnum I. Aralice, te Čujete li kako krče kurci u u pizdama vaših gospodarica N. Fabrija. Tematika kurcoslavlja javlja se u širokom rasponu od sado-esejizma (V. Pavletić, I. Mandić i dr.) do pripovjedačke mazo-proze (P. Šegedin i dr.). K. na filmu obradio je H. Turković (Filmsko vrijeme i trajanje kurca), a u hrv. glumištu B. Senker i T. Mujičić u zajedničkoj monografiji Od Kar-Pata do Kar-Adžića. U glazbenoscenskim umjetnostima k. su obrađivale Jagoda Martinčević, te Sonja Kastl, Seadeta Midžić i dr. Prijevod antologije limerika On Pricks and Pussies objavio je I. Ott pod naslovom O onome i onome (1989). Tema k. javlja se i u glazbi (J. Gotovac, Kuro s onoga svijeta, K. Odak, Purica pleše). Za Obznane nastale su revolucionarne pjesme koje su komunisti i republikanci pjevali u zatvoru u Mitrovici i dr. (Dragi druže, to me vrijeđa, izbiješ mi kurcem leđa te Dok si ovo smislio na mome si visio). U NOP-u je snažnu borbenu poruku nosila pjesma Kurčev naprijed (V. Nazor) te u trenutcima opuštanja potresna pjesma Sred kuraca bajuneta. U ustaškoj vojnici prevladavali su ojkački elementi (Oj sikilju pizdin barjaktaru, vazda li si kurcu na udarcu).
U komunizmu je bilo zabranjeno svako kurcoslavlje, osim službenog trčanja kurca na Dan mladosti. Zabranjivana su i filozof. djela kao što je knjiga Praxisove skupine autora Kurčevo mišljenje kao mišljenje kurca (1973), kao i knjiga polit. uspomena D. Horvatića Noge sve manje, kurac sve tanji (1972). Službenu potporu imale su knjige J. Blaževića, Tražio sam kurčevu nit (1988. s predpušenjem Z. Tomca) i A. Berus S kurcem u revolucionarnom vrtlogu. U razdoblju demokratskih promjena važnu je ulogu odigrala krilatica Š. Đodana Hrvatski kurac u hrvatskoj pički (poslije pizdi). Nakon stoljeća tuđinske kurokracije, uspostavom vlastite države (1991) ponovno je objavljena kurcijalna knjiga F. Tucmana Mali narodi, veliki kurci. Opširna monografija A. Mijatovića i don Ante Bakovića Kurac u Hrvata daje poticaj novim istraživanjima k. baštine u okvirima velikog projekta Studia curatica croatica, kao i pronatalitetnim civilnim pokretima među Hrvaticama pod geslom Jedan ko nijedan. Razvijaju se i regionalna društva za očuvanje kurčeve baštine (Hercekurac, Ogulin - kurac zagulim i dr.) te manifestacije i brojni festivali ( Šokadija na kurčevu sijelu, Kurčevi vezovi, Naš kurac je lip i dr.). Velik doprinos suverenosti hrv. k. daje i dijaspora. U iseljeništvu kao krovnu organizaciju G. Sušak i A. Beljo osnivaju U-Kurac (Toronto, 1970), od koje se poslije izdvaja skupina oko M. Meštrovića koja formira Za-Kurac (New York, 1987). Usprkos potrebe za jedinstvom hrv. k. u Domovinskom ratu, Hrvatska demokratska zajebnica (HDZ) ne uspijeva formirati jedinstven Hrvatski kurčevi blok (HKB), nego se formira više zasebnih stranaka (pravaši Za kurac spremni, liberali Kurčić-Fižulić i dr.). Naprotiv lijevi drkadžije uspijevaju se ujediniti: Račanova ranija Stranka demokratskih pizdarija (SDP) s Vujićevim Socijalno dopušenim sranjem Hrvatske (SDSH) formiraju novu SDP (Staloženi dupedavci i pušioničari; pobijedili na izborima 2000). Među civilnim pokretima javljaju se najprije feminističke skupine koje dominantnoj i autoritarnoj politici tvrdog kurca suprotstavljaju elastičnu politiku pizde, na što reagiraju slupine tvrde desne mlaćenice okupljene oko H. Šošića i njegove udruge Hrvatski brabonjak. Potonji pokreti ipak ne nailaze na širi odaziv, osobito nakon pojave programatskog eseja S. Čuića Tko u Hrvatskoj ide bez kurca jebati (Vjesnik, 14. VII. 1995). Usprkos državnih napora te poticajnih mjera za uzdizanje hrv. kurca, demografska istraživanja koncem milenija pokazuju i dalje tendenciju pada njegove moći s obzirom na posljedice njegove pretvorbe i privatizacije po kojima se najbolji dio hrv. k. našao u stranim rukama.
Lit.: F. Rački - E. Laszowski, Institutio penisario copulationem Croatorum, Rad JAZU, 251, 1890; D. Mandić, Hrvati i Srbi - dva stara kurca, Sydney 1938; A. Beljo, U iseljeništvu pod tuđim kurcem, Toronto 1985; L. Bulczu, Potieče li hrvatski kurac od iranskog 'hourac hourowatha', Jezik 23 - 24, 1993; Š. Š. Čorić (urednik), Uz kurac - niz kurac (Zbornik radova: G. Sušak, Kurac u obrani hrvatske državnosti; V. Šeks, Temeljci pravne kurčevitosti; H. Novak- Srzić, Kurac kao masovno općilo i dr.), Neum-Klek 1995.
(dopuna, prosinac 2006.)
Uz dominantne teme o raznim pizdarijama (Bere Tič, Vladić Ubuljić i dr.), u suvremenoj hrv. književnosti k. se izraženije javlja tek u elektr. medijima (nabijemtenakurac.blog i dr.), a među autorima se ističu Markiz de ga Sad, Liječeni Katolik i dr., te srp. disident Nemanja koji je, na Runjaninovu tragu, za svoju novu domovinu "ispevao" i himnu Lepa naša pripizdina.
Post je premijerno objavljen 03.07.2007. u 09:31 sati.
Reprint ovog klasičnog djela hrvatske etimološke misli motiviran je sljedećim razgovorom:
- Glavić obrezanog uda izgubi na osjetljivosti. Obrezivanje je nasilan čin koji znači mržnju prema tijelu, prema prirodi. Utoliko nije valjan ni savjet apostola Pavla da se, umjesto obrezivanja spolovila, "obrežemo vjerom" - jer vjera nije tek puka tehnika prevazilaženja tijela: duh neka namjesto toga iska tijelo i neka ga učini finijim, senzibiliziranijim.
Što se obrezivanja žena tiče: eto još jednoga u beskrajnome nizu primjera muškarčeve nemoći pred ženom. Muškarac je biće beskrajno poniženo vlastitom nasilnom prirodom. Obrezani kurac je kurac bez dostojanstva, đavolja batina, ubijač., primjeti dokotor Jatogen.
- Odlično Jatogen, ovo s batinom, odlično!, reče Nemanja. Ja mislim da oko batine valja vezati cilice, da ublažimo njenu nasilnu, đavoljsku prirodu.
- Nikakve cilice, nikakvi grizokošci (osim u slučaju parafimoze, dakako), pa ni tesni džins: muda ima da slobodno vise, oprana, negovana, i da nesputano (ali i blagovremeno, po duhu!) reaguju na rosni ženski opoj; kurac ima da prestane biti kurac i da se pretvori u bonus penis: treba ga trenirati, osposobiti ga za dodatne radnje*.
- Osposobiti ga za dodatne radnje?! Kao što je mlaćenje gloginja?
Dottore, ovo je odlična tema i prosto je nevjerojatno koliko tu ima aspekata: Smiju li muškarci nositi jeans i kako ta američka moda utječe na plodnost Hrvata? Potom, tema "Muda Marjanova": puder ili krema? - Valjana njega jaja od Uskrsa do Uskrsa! Zatim, temat: A u kurac! - tamo gdje kurac postaje penis? Konačno, vanvremeni seminar naslova: Treniranje kurca: n/za što sve treba biti spreman vaš penis aka kurac?
Možete li razraditi ovu temu pa da je stavim u post!?
__________________
*Kada sam napisao da bonus penis valja osposobiti za dodatne radnje, na umu mi je zapravo bio rad na širenju repertoara čistog fizičkog aspekta pokreta samog uda (koji se za sada svodi na meko/tvrdo i dolje/gore) a ne svrha (jebanje, pišanje, mlaćenje gloginja itd.). Neka nam kao primjer i uzor posluži penis slona koji je poput ruke: pipa, traži, uvija se.
doktor Jatogen 27.03.2008. 22:32
Bonustrack