Krajem sedamdesetih pojavili su se, utemeljeni na zapadnim modelima,
subkulturni pokreti mladih (punkeri, darkeri) kao i prve feminističke skupine
te skupine za zaštitu okoliša. Dok je jugoslavenska vlast promatrala dotad djelatnost
sličnih skupina na Zapadu sa simpatijama – zbog njihove kritike kapitalizma
– na takve skupine u vlastitoj zemlji gledala je sa sumnjom. Te su skupine
u javnosti često dočekivane s podsmjehom pa i izrugivanjem (npr. feministkinje).
Tijekom osamdesetih postajale su sve brojnije, ali nisu nikada došle
u veći sukob s vlastima.
Protunuklearne inicijative – koje se u Jugoslaviji u malom broju počinju
javljati krajem sedamdesetih, vezale su svoje djelovanje uz svjetski protunuklearni
pokret, ali su bile i protiv izgradnje prve jugoslavenske nuklearne elektrane
Krško u Sloveniji te plana izgradnje većeg broja takvih elektrana diljem
zemlje. Osobito aktivna kampanja je vođena protiv plana izgradnje nuklearne
elektrane na otoku Viru, na Jadranu.
Skupine za zaštitu okoliša oblikuju svoje prve javne nastupe uz izgradnju
rafinerije Omišalj na otoku Krku, koja je bila dio sustava naftovoda prema
Srednjoj Europi. Krajem osamdesetih, iz skupinama za zaštitu okoliša, izrasla
je Stranka zelenih koja se natjecala na prvim slobodnim parlamentarnim izborima
1990., ali nije prešla potrebnu izbornu granicu od 5%.
Feministički pokret u organiziranom vidu zaživljuje u Hrvatskoj osnivanjem
feminističke organizacije “Žena i društvo” koja je utemeljena 1979.
Ona je djelovala kao sekcija Sociološkog društva Hrvatske, što znači u sklopu
postojećih institucija sustava. Unatoč tome, organizacija je izazivala politički
zazor svojim akcijama i to ne samo npr. javnom potporom lezbijstvu, nego
i analitičkim ispitivanjem položaja žena u socijalizmu. Najpoznatije aktivistice
tog doba u Hrvatskoj bile su Lydia Sklevicky, Vesna Pusić, Slavenka Drakulić,
Rada Iveković i Vesna Kesić.
Ovdje prenašamo u nastavcima originalan znanstveni rad Disidenti, opozicija i otpor – Hrvatska i Jugoslavija 1945. - 1990. Autori:
Katarina Spehnjak
Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Republika Hrvatska
Tihomir Cipek ,
Fakultet političkih znanosti, Zagreb, Republika Hrvatska
Časopis za suvremenu povijest
Post je objavljen 14.04.2008. u 07:00 sati.