Pregled posta

Bude li ljudska civilizacija izbrisana s lica Zemlje, spas bi mogao doći iz svemira. Nalik na nedavno otvorenu 'Arku za sjeme', priprema se i 'Arka sudnjeg dana', koja bi trebala pomoći u obnovi civilizacije.

Lunarna banka informacija trebala bi sadržavati osnovne informacije o životu i civilizaciji, a aktivirala bi se u slučaju da Zemlju pohara udar asteroida ili sveopći atomski rat.

Gradnja lunarne arke, o kojoj se raspravljalo prošli mjesec na konferenciji u Strasbourgu, preživjelim bi Zemljanima dala "alat" za ponovnu izgradnju ljudske rase.

Osnovna verzija arke sadržavala bi hard-diskove s informacijama kao što su sekvence DNK i upute za taljenje metala ili sijanje usjeva.

Oni bi bili smješteni u sefu zakopanom tik ispod površine Mjeseca, a odašiljači bi slali podatke na najbolje zaštićene prijemnike na Zemlji.

Ako nijedan od prijemnika ne preživi razaranje, odašiljanje bi se nastavilo sve dok se ne sagrade novi.

Sef bi se kasnije mogao proširiti za primanje prirodnih materijala, kao što su mikrobi, embriji životinja i sjeme biljaka, pa čak i umjetnine, koje bi bile višak u muzejskim depoima.

Tulipani na Mjesecu
Kao korak u otkrivanju mogu li živi organizmi preživjeti takve uvjete, znanstvenici Europske svemirske agencije u sljedećem će desetljeću provesti pokuse s uzgojem tulipana na Mjesecu.

Bernard Foing, šef istraživačkog odjela ESA-e, kaže da će pokusi s tulipanima ili arabidopsisom, biljkom koja se često koristi u istraživanjima, početi između 2012. i 2015. godine.

"Na kraju će biti nužno imati svojevrsnu 'Noinu arku' na Mjesecu u kojoj bi se čuvala raznolikost vrsta iz Zemljine biosfere", rekao je Foing.

Tulipani su idealni za taj pokus jer se mogu smrznuti transportirati na velike udaljenosti i vrlo se lako uzgajati.

U kombinaciji s algama u zatvorenoj umjetnoj atmosferi i kemijski obogaćenom lunarnom tlu, tulipani bi mogli stvoriti temelj ekosustava.

Prvi pokusi obavljat će se u prozirnim biokuglama ispunjenima mješavinom plinova koji će oponašati Zemljinu atmosferu.

Ugljični dioksid koji bi se oslobađao razgradnjom biljaka upijale bi alge, koje bi fotosintezom mogle stvarati kisik.

Bazu podataka u početku bi održavali roboti kojima bi se radiovezom upravljalo sa Zemlje. Znanstvenici se nadaju da će velika baza s ljudskom posadom biti dovršena do kraja 21. stoljeća.

Arka bi morala biti zakopana u Mjesečevo tlo kako bi se zaštitila od ekstremnih temperatura, zračenja i vakuuma koji vlada na Mjesecu. Djelomično bi se napajala Sunčevom energijom.

Znanstvenici su predvidjeli da će prva pokusna arka biti postavljena na Mjesecu do 2020., a njezin bi životni vijek bio 30 godina. Potpuna arhiva trebala bi biti lansirana do 2035.

Informacije bi bile pohranjene na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i španjolskom jeziku, a slale bi se na 4000 "Zemaljskih repozitorija", koji bi osiguravali sklonište, hranu i zalihe vode preživjelima armagedona.

net.hr