Marketing
ČEMPRES
Izbor blogerice Knjige...
Les Baux de Provence je legendarni grad-tvrđava na jugu Francuske. Vitezovi iz Les Baux su izabrali čempres kao simbol snage i hrabrosti.
Svoje latinsko ime rod Cupressus (odnosno čempres) duguje mladiću kojeg je Apolon pretvorio u čempres, a iz čijeg imena je nastala grčka riječ Kyparissos.
Čempresovo drvo se u mediteranskim zemljama cijeni od davnih vremena. Feničani, Egipćani i Grci smatrali su da je njegovo drvo vječno, zato su od njega gradili sarkofage, brodove, vrata hramova i kipove mnogih božanstava. Perzijanci su vjerovali da je drvo raja. Silvan, bog šuma, prikazivan je s grančicom čempresa u ruci. U grčkoj mitologiji čempres je povezan s Hadom, bogom podzemlja i mrtvih. Zbog njegove dugovječnosti, kršćani su ga uzeli za simbol vječnoga života.
Visoko zimzeleno drvo koje može narasti do 45 metara visine. Guste stožaste krošnje i malih okruglih češera. Rasprostranjen u cijelom mediteranskom bazenu i Kini kao samonikla biljka. Danas se njegovi kultivari uzgajaju gotovo po cijelom svijetu.
Ova vrlo stara vrsta drveta datira još iz doba Tercijara. Izuzetno je dugovječan pa se za neka stabla smatra da su stara 2000 godina.
Smatra se da je križ na kojem je razapet Isus napravljen od čempresa.
Zbog svoje dugovječnosti i elegancije sađen je po grobljima kao simbol vječnosti.
Lijekovita svojstva poznata su još od vremena Asiraca koji su čempres koristili kao lijek protiv hemeroida, Kinezi su žvakali češere protiv opadanja zubi, grčki liječnik Galen preporučivao ga je protiv unutarnjeg krvarenja.
Kako je čempres simbol dugovječnosti, snage koristimo ga kod ljudi koji se nalaze na životnim prekretnicama kako bi se mogli nositi se sa promjenama u sebi i oko sebe, također se koristi kod stanja duboke tuge i žalosti, jer ima sposobnost čišćenja i otpuštanja mentalno stavova i emocija za koje smo se vezali, a koje nam onemogućuju da kranemo dalje. Čempres je vrlo suptilno ulje koje će nas na lagan i profinjen način voditi kroz promjene dajući nam osjećaj sigurnosti, stabilnosti i svevremenosti.
Čempres je stasito, izduženo drvo, koje se poput plamena uzdiže prema beskrajnom nebu, predstavlja sveti „plamen“ života, ne promijenjene, vječne biti.
To je drvo simbol seksualne snage, znak neuništivosti i čistoće duše, drvo pomoći onima koji preobražavaju sirovu snagu svojih korijena, odnosno instinktivnu seksualnu energiju u rafiniranu krepkost i duhovnu energiju kao njezinu polazišnu točku i stabilnu bazu.
Pomaže u potrazi za doživljajem „vječnog života“.
Zbog svoje ozdravljujuće prirode i duhovne moći čempres uravnotežuje ljudske strasti, ovladava reakcijama ega i smiruje emocionalne i seksualne krajnosti.
Čineći čovjeka filozofom i mudrim bićem, podupire njegovu volju i pomaže mu da se oporavi od romantičnih neuspjeha.
Zbog toga su se bizantinci držali priče koja kaže da uz vrata „vrta simbola“ rastu tri drveta; čempres, cedar i bor koji nas uče umjerenosti.
Aki se u tugaljivoj pjesmi „Jesn u meni“ pita: „zašto sanjam čemprese?“
BALADA O ZELENOM KRALJU
Vitak i raskošno zelen
Okrenut morskoj pučini
sveđ kao vječiti stražar
osamljen kralj na strmini.
Gledala sam kako raste
Kako se vjetrima smije
Krunom dodiruje oblak
Vodu iz kamena pije,
Odjednom je bilo crveno
Ko kad se zora rodi
Onda je prašina crna
Letjela prema vodi.
Galeb je kriknuo bolno
Kada se razlio plamen
Umjesto zelenog kralja
Sad samo goli kamen
Valovi tuku o stijene
Tiho, tiho sve tiše
Dozivlju zelenog kralja
Ma njega nema više.
Nema ga više, zelenog kralja,
Čempresa moga nema ga više
Ranjena stijena još pamti druga
Sjećanje njeno isprat će kiše.
…
Nema ga, nema, nema ga više.
Tereza Kesovija
Na stranici www.ikorcula.net pronašla sam zanimljivu priču....
Korčulanski čempres odavno je u Europi
KORČULA - Dok se LIJEPA NAŠA HRVATSKA priprema za ulazak u EU otok Korčula točnije mjesto ČARA može se ponosito isprsiti svima i reći mi smo odavno u Europi, ne samo s čuvenim vinom POŠIP ili maslinovim uljem, nego još prije s čempresom. Taj čempres stoji na trgu pored župne crkve Svetoga Petra i prkosi vremenu i nevremenu. Prolazeći otočkom cestom naišao sam na živu enciklopediju Čare i otoka to je 77 godišnji Živko Marelić koji mi je dao puno podataka o čempresu. Živko priča da su njegova istraživanja pokazala da je 1825 godine na značajnom Botaničkom simpoziju u Beču -Čarski čempres bio nekoliko sati na raspravi među najpoznatijim znanstvenicima i biolozima i tada je donesena odluka da se najstariji Europski čempres star oko 500 godina uvrsti u prirodnu ljepotu Europe.
Godinu dana poslije na čempresu visokom oko 50 metara bila je postavljena prelijepa tablica koja je pokazivala da je taj čempres zaštićen kao Europski spomenik prirode.
Ista priznanja čempres je dobio 1918.godine kad je otok bio pod Italijom, pa zatim 1921. pod Kraljevinom SHS, pa i 1945 pod Jugoslavenskom zaštitom.
Odnedavno na čempresovoj kori stoji natpis ZAŠTIĆENI SPOMENIK PRIRODE kojega je postavio Republički zavod za zaštitu prirode u Zagrebu.
Čempres ne može živjeti od priznanja, on je kako i čovjek, tvrdi Živko Marelić.
I Čempres traži njegu i brigu, treba ga ponekad i pogladiti, popričati s njime. Pogledajte što su nedavno učinili "mjerodavni" pokazuje nam Živko uz jadanje i najbližih čempresovih susjeda Andrije Tomića "Mafrina" sa sinovima Lukom i Jakovom. Kroz oštećenu krošnju nedavno je postavljen veliki električni kabel. Dva puta ga je rušio ciklon i grom, pokazuje nam Živko Marelić a čempres trpi i Hrvatsku i Europsku "brigu".
Na snimci: Najstariji čempres u Europi raste u Čari na otoku Korčuli
Post je objavljen 13.03.2008. u 22:49 sati.