Marketing
NOVA KNJIGA - BELGIJSKO VJEROISPOVIJEDANJE
U izdanju KC "Dobroga Pastira" iz Osijeka i Reformiranog teološkog instituta "Mihael Starin" iz Tordinaca, iz tiska je izašao prijevod BELGIJSKOG VJEROISPOVIJEDANJA (1561.).
Belgijsko vjeroispovijedanje možete naručiti putem e-maila krscanski-centar@os.t-com.hr ili na mob. 099 212 45 79.
Najstariji doktrinarni obrazac Reformiranih crkava je ispovijest vjere, poznatiji pod imenom Belgijsko vjeroispovijedanje, prema latinskom nazivu iz sedamnaestog stoljeća, "Confession Belgica". "Belgica" se odnosila na cijelu tadašnju Nizozemsku, i sjevernu i južnu, današnju Nizozemsku i Belgiju.
Glavni autor ove ispovijesti bio je Guido de Bräs. Rođen je u Monsu oko 1522. godine u radničkoj obitelji. Privrženost reformaciji ga je nagnala da se preseli u London, no nakon što je na prijestolje došla Marija Tudor vraća se 1552. godine na kontinent. Bio je jedno vrijeme putujući propovjednik a za tu svrhu je sastavio apologetsku i polemičku knjigu Palica kršćanske vjere (1555. te drugo izdanje 1562.). Progonstvo ga vodi u Švicarsku gdje je upoznao Bezu, Calvina i druge reformatore. Vrativši se u domovinu podiže crkve i organizira ih po švicarskom modelu. U ime vjere umire mučeničkom smrću 1567. godine.
U šesnaestom su stoljeću protestantske crkve u Nizozemskoj bile izložene najgorem mogućem progonu od strane rimokatoličkih poglavara. De Bräs je ovo vjeroispovijedanje priredio 1561. godine, kao protest protiv okrutnog tlačenja, ali i da bi progoniteljima dokazao kako reformirani kršćani nisu buntovnici, kao što ih se nazivalo, već uzorni građani koji poštuju zakon i ispovijedaju pravi kršćanski nauk utemeljen na Svetom pismu. 1562. kralj Filip II je primio jedan primjerak ovog vjeroispovijedanja, uz podnesak u kojemu su podnositelji izjavili kako su u cijelosti spremni poštovati vlast prema zakonu, no da bi se radije "podvrgli šibanju, rezanju jezika, stavljanju poveza na usta, i dali se spaliti," nego zanijekali istinu izrečenu u ovom vjeroispovijedanju. Premda prvobitni cilj - sloboda od progona - nije ostvaren, a de Bräs je završio kao još jedan u nizu tisuća, koji su svoju vjeru zapečatili svojim životom, za sobom je ostavio svoje djelo koje još uvijek ima odjeka. U sastavljanju ovog vjeroispovijedanja, autor se djelomično poslužio vjeroispovijedanjem Reformirane crkve u Francuskoj, koju je velikim dijelom napisao Jean Calvin, a koje je bilo objavljeno dvije godine prije Belgijskog vjeroispovijedanja.
Naime, djelo de Bräsa nije samo revizija Calvinovog djela, već je samostalno djelo. Tekst ovog vjeroispovijedanja je bio revidiran 1566. godine, na Sinodi održanoj u Antwerpu. Crkve u Nizozemskoj su ga odmah prihvatile s oduševljenjem, a prihvatile su ga i nacionalne Sinode koje su se bile održavale zadnja tri desetljeća šesnaestoga stoljeća. Tekst je, a ne sam sadržaj, ponovno bio revidiran na Sinodi u Dortrechtu 1618.-1619. te je tada usvojen kao jedna od doktrinarnih normi koju su svi obnašatelji službi u Reformiranoj crkvi trebali potpisati. Samo vjeroispovijedanje je jedno od najboljih ispovijesti vjere koje predstavljaju simbole i izjave reformiranog nauka.
Post je objavljen 12.03.2008. u 07:56 sati.