U časopisu Kritika br.18./1971.god. objavljen je „Elaborat o hrvatskom pitanju“ iz pera hrvatskog političara Ante Trumbića. Budući da je taj elaborat širokoj publici bio nepoznat objavila ga je „Kritika“ a sada ga prenašamo na našem blogu. Zbog duljine i zbog preglednost teksta, Elaborat donosimo u nastavcima. O Anti Trumbiću i nastajanju prve Jugoslavije i njenim političarima pisano je na ovom blogu vrlo opširno u srpnju i kolovoz 2007.
1. U V[ašem] cijenjenom listu od 30. IX o.g. izišao je članak pod naslovom »The Croats and Yugoslavia«, u kojem neki Vaš dopisnik1 priopćuje svoje utiske s puta u Zagreb i iz razgovora sa nama dvojicom.!2 Pošto se ne radi o intervjuu, nego o putnom izvještaju, koji mi nismo redigirali, lako je shvatiti da su se dopisniku, ako je s nama razgovarao, ali svakako ne s obojicom zajedno, potkrale, i u najboljoj vjeri, nekoje netočnosti.3 Nesporazum, brka¬nje pojmova i netočno zapamćenje neizbježno je, kada se radi onevezanom razgovoru, preko tumača, u većem društvu i to o predmetu za Engleza toli egzotičnom, kao što je ovaj. Tako na primjer što se tiče one točke, koja se odnosi na eventualni savez između Austrije i Hrvatske, potpisani Trumbić može biti da je o tome govorio i sa Vašim dopisnikom, jer je ta vijest doista kolala u Zagrebu, ali to nije njegova ideja, nego ideja iz francuskog izvora, iako neslužbenog, u vezi sa podunavskim problemom. koji je na dnevnom redu međunarodne politike.4
2. Vaš članak dao je povoda jednoj vehementnoj novinskoj kampanji, u kojoj se nas brutalno napada i grdi, pa čak i prijeti nam se životom. Pošto u nas nema ni toliko slobode štampe da bi se tko je ovako napadnut mogao braniti, nama je jasno, što svatko može lako pogoditi, odakle ta kampanja dolazi i od koga je servirana.
3. Ovim povodom želimo se obratiti preko V[ašeg] cij[enjenog] lista bri¬tanskoj javnosti, čije se mišljenje u nas uvažava, da ocrtamo velikim potezima sliku današnjeg stanja u Jugoslaviji i suštinu hrvatskog problema, što je bez sumnje od očite važnosti i sa gledišta generalnih interesa.
* Napomena uredništva: Ovaj posebno zanimljiv Trumbićev elaborat (datiran sa 3. XI 1932) postaje pristupačan široj javnosti zahvaljujući. drugu Ljubi Bobanu koji ga je u cijelosti citirao u svom opsežnom radu Geneza, odjek i značenje zagrebačkih punktacija (»Časopis za suvremenu povijest« broj 1/1971).
1 Dvojica engleskih političara, B. Rajli (Riley) i R. J. Devis (Davies) posjetili su u rujnu 1932. Beograd i Zagreb i razgovarali s više osoba. U listu »Manchester Guardian« od 30. IX 1932. bez potpisa su objavili članak u kome su iznijeli i razgovore s Mačekom i Trumbićem. Prema navodima u članku obojica su se izjasnili za otcjepljenje Hrvatske.
Nakon tog članka u »Manchester Guardianu« protiv Trumbića IMačeka povedena je u režimskom novinstvu oštra kampanja. U prvo vrijeme Trumbić je otklonio Meštro¬vićeve sugestije da demantira navode u članku a protiv lista »Novosti« podigne optužbu. Kasnije je, međutim, odlučio da napiše demanti, što je trebalo biti samo usputno, a glavno mu je bilo da se britanskoj javnosti objasni suština hrvatskog pitanja. Tako je on na početku studenog (naknadno je dodan datum: 3. XI 1932) izradio opsežniji elaborat o hrvatskom pitanju (Usp. Boban, Prilozi za biografiju Ante Trumbića, u vrijeme šesto¬januarskog režima (1929-35) Historijski zbornik XXI-XXII, 27 i d.). Iz uvodne bilješke uz taj tekst vidi se da je to bilo namijenjeno nekome kao uputstvo kako treba postupiti da bi se britanska javnost o tim pitanjima informirala.
U Napomeni uz jedan primjerak tog elaborata stoji:
»1. U početku priloženog sastavka opovrgavaju se, u zgodnoj formi, netočnosti, koje se nalaze u članku Man. Guardiana od 30. IX. To je potrebno najprije stoga, što najvaž¬nije stavke iz naših razgovora nisu doista točne, da izgleda da se hoće pod svakU cijenu cijepati ovu državu u više manjih, o čemu uopće neće u Engleskoj da čuju. Ako bi se išlo u Eng[lesku] trebalo bi, prije nego bi se išta dalo u štampu, sastati se sa dotičnim dopisnikom da se stvar razjasni i sporazumno udesi. Treba takoder viditi i brošuru, koju se čuje da su već iZdala ona dva eng!. zastupnika o svom putu ovamo i da je jedan primjerak stigao u Zagreb.
Potrebno je da se spomene i novinarska kampanja protiv nas, jer osim ostaloga, to nameće neku dužnost listu, da nam otvori stupce da uzmognemo iznijeti svoje auten¬tične poglede o istom predmetu, koji u isto vrijeme mogu da objasne i sam članak od 30. IX.
2. Poslije toga crtaju se u prilogu prilike u Jugoslaviji tako da eng!. publika dobije sliku o stanju u njoj i da upozna uzroke nezadovoljstva Hrvata, tj. hrvatsko pitanje. Iz opisa toga stanja ima da slijedi po sebi opravdanost zahtjeva na samostalnost kao poslje¬dica prava Hrvatske i suviše jedna nužna obrana od daljnjeg stradanja.
Ovaj sastavak jest samo jedna osnova sa glavnim podacima, koji imaju poslužiti kao elaborat iz kojega bi se vidilo tek u Londonu, eventualno i nakon savjetovanja, što i koliko bi se moglo objelodaniti. Ja na ovoj osnovi sastavljam jedan kraći članak, da bi se mogao lakše objelodaniti valjda u samom Man. Guardianu.
U priloženi elaborat može se umetnuti i drugih stvari i osobito istaknuti, u vezi sa promjenom vlade, što znače autonomije i federacije, koje se sada bacaju u javnost "a kojima bit će se na čistu ukratko.«
2 Misli se na Trumbića iMačeka.
3 Maček je također tvrdio da su i njegove izjave netočno prenesene (Usp. Boban, Zagrebačke punktacije Istorija XX veka, Zbornik radova IV, Beograd 1962, 34{1-41; Isti. Prilozi za biografiju Ante Trumbića, 29 i d.).
Hrvatska i Srbija u prošlosti
4. Ova država faktično postoji od prosinca 1918. pod imenom kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, zamijenjena kraljevim ukazom od lanjske godine sa Jugoslavijom.5 Ima od prilike 13 vjekova da su Slaveni došli na jug Evrope, ali kroz cijelo to vrijeme Hrvatska i ostale zemlje iz bivše Habsburške mo¬narhije nisu nikada živile sa Srbijom pod. istim zakonima i sačinjavale sa njom jednu državu. Srbija je živila pod uplivom Bizanta, a zatim pod domi¬nacijom turskom; dočim mi ovamo živili smo pod uplivom Zapada, najprije nezavisnim državnim životom pak i u zajednici sa drugim narodima slaven¬ske, germanske, mađarske i latinske rase, naročito za vrijeme Habsburške vladavine. Uslijed toga Srbija se je razvijala u jednom smjeru, a mi ovamo u drugom. Razlika je u svakom pravcu bila velika i zatečeno stanje na obim stranama sasvim drugačije.
Post je objavljen 19.02.2008. u 07:00 sati.