Budući da se u posljednje vrijeme sve više govori o ulasku Hrvatske u Europsku Uniju donosim vam ukratko podatke o tome kako je nastala EU, tko su bile prve članice, kada će se Hrvatska priključiti Europskoj Uniji, kakva će biti budućnost Hrvatske u Uniji.
Povijesni razvoj od 1957. do 1986. godine
Proces ujedinjenja europskih država započeo je udruživanjem država Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luxembourga i Nizozemske koje su osnovale Europsku ekonomsku zajednicu. U samom početu Zajednica je bila ograničena na stvaranje zajedničkog tržišta za ugljen i čelik za šest država osnivača. U poslijeratnom razdoblju, svrha zajednice bila je očuvanje mira u doba hladnog rata.
Odluka o osnivanju ekonomske zajednice koja će počivati na slobodnoj razmjeni roba i usluga, te slobodnom kretanju ljudi donešena je 1957. godine. Carine na međusobnu trgovinu ukinute su 1. srpnja 1968. godine, a ostvaruju se i odrednice zajedničke politike u poljoprivredi i trgovini.
Uskoro i Danska, Irska i Velika Britanija da podnese molbe za pristup Zajednici, ali prvo proširenje Zajednice ostvareno je tek 1972. godine. Ovim proširenjem Zajednice od 6 na 9 članova, proširuje se i njezino djelovanje na područja socijalne i regionalne politike i na zaštitu okoliša.
Zajednici se priključuje Grčka 1981. godine, a 1986. Španjolska i Portugal. Ovo je proširenje nametalo neodložnu provedbu strukturnih programa s ciljem smanjenja razvojnih razlika unutar Zajednice.
Razvoj u moderno doba od 1994. do danas
Sa sporazumom koji su 15. travnja 1994. godine u Marrakeshu potpisale sve članice GATT-a, svjetska je trgovina ušla u novu razvojnu fazu. Zajednica postaje svjetska trgovačka sila koja razvija i jača vlastitu trgovinsku, vanjsku i sigurnosnu politiku.
Države članice i nove države koje žele pristupiti Uniji moraju iznaći i rješenja kako proširiti Europsku uniju koja počiva na institucijama koje su zamišljene za ograničeni broj članova, a da se ujedno ne oslabi njezin mehanizam donošenja odluka i njezina politička osobnost i kako očuvati volju za zajedništvom koja će narodima različitog porijekla i različitih kultura dati želju da dio svog suvereniteta prenesu na Uniju.
Pravna podloga zajedničkih postignuća Europske unije uvjetuje svakoj novoj državi koja želi postati članicom Unije da prihvati postojeće pravne propise Unije te da, po isteku ugovorenog prijelaznog razdoblja, sudjeluje u zajedničkim politikama Unije. Ambiciozna perspektiva stvaranja ekonomske i monetarne Unije najkasnije do 1999. godine, koja je zacrtana ugovorom iz Maastrichta, kao i stvaranje političke unije sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, jesu dostignuća koja moraju prihvatiti i buduće nove članice Unije.
Ciljevi Europske Unije
- poštivanje zajedničkih pravila i načina ponašanja što je od samih početaka razlikuje od drugih tradicionalnih međunarodnih organizacija
- jedinstvena politička, trgovinska, monetarna i strateška Europa
- obuhvatiti sve demokratske države kontinenta, ali taj proces se mora odvijati postupno jer postoje različite razine političkog i gospodarskog razvoja svake pojedine zemlje
Napori Hrvatske da što prije uđe u EU
Hrvatska je 2001. godine potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (poznati SSP) Tim sporazumom Republika Hrvatska je postala pridružena članica Europske unije, što je najvažniji korak prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji.
Republika Hrvatska se nalazi pred provedbom sveobuhvatnih reformi gospodarskog i političkog sustava RH do sada. Ta reforma i temeljita prilagodba pravnim, gospodarskim i političkim standardima EU traži pojedinačni i grupni angažman svih pojedinaca i svih institucija u Hrvatskoj. Proces izvršavanja obaveza prilagodbe uvjetima za pridruženo članstvo od početka će biti povezan s procesom prilagodbe ukupnog sustava kriterijima za punopravno članstvo.
Zato je bilo nužno izraditi cjelovitu strategiju približavanja Europskoj uniji koja će buduće članstvo u EU tretirati ne samo kao cilj, već i kao sredstvo čija je zadaća ubrzati i učiniti kvalitetnijim sve prilagodbe koje su u interesu hrvatskih građana. Takav pristup prihvaćen je u Nacionalnom programu RH za pridruživanje Europskoj uniji.
Datum ulaska RH u Uniju
Prema posljednjim raspoloživim informacijama (uzeo sam u obzir i rezultate održanih predsjedničkih izbora u Srbiji i trenutno predsjedanje Slovenije Euroskom Unijom) Hrvatsku ulazak u EU očekuje tijekom 2009. ukoliko sljedeće izvješće Europske komisije bude pozitivno ocjenjeno, u suprotnom tijekom 2011. godine nakon uspješno provedenih svih reformi. Za sada najveći prigovori EK Hrvatskoj su korupcija i pravosuđe (spora reforma, velik broj neriješenih predmeta itd.). Što se tiče antikorupcijskog plana EK je pohvalila Hrvatsku zbog akcija Maestro, Pet zvjezdica, Gruntovec, ali smatra da program treba biti još progresivniji. Stvoreni su svi pravni okviri u ustavu EU koji omogućuju pridruživanje Hrvatske, sada je sve u rukama Vlade i premijera.
Post je objavljen 08.02.2008. u 17:29 sati.