Sociološkom analizom inženjerske populacije mogli bismo definirati 3 tipa inženjera.
1. Inzenjer podredjen inzenjerima
Ovaj tip mirno radi svoj posao i ne pita se previse sto njega razlikuje od njegovih nadredjenih. Valjda visa sila, geni, i slicni fatalisticki cimbenici. Zestoko ce se usprotiviti svakoj diferencijaciji inzenjera ili drugih intelektualaca od ostalih radnika (proletera) s pitanjem zasto bi jedni bili vrijedniji od drugih. Uglavnom zivi radnickim mentalitetom, strahuje od otkaza i uvijek se pita je li dovoljno produktivan i firmi koristan. Ponosi se ako jako puno radi za malu placu, jer vrijednost vidi u kvantiteti, a ne kvaliteti. Pomno pazi na sve troskove, i ako mu firma koju pretpostavlja privatnom i obiteljskom zivotu pokusa dati vise, s ponosom ce isticati kako je to odbio i vratio.
2. Inzenjer nadredjen tehnicarima
Ovdje su potrebne zapovjedne vjestine kao u vojsci, cvrsta ruka, zestina. Da se vidi ko je gazda. Hrane se osjecjem da im se niza klasa divi i uvazava ih, vole se razmetati svojim razmisljanjem i analizama. Najvise vole kad su u drustvu (cesto pripitih) seljaka ili radnika, da ih se oslovljava sa 'gospon inzenjer'. U principu nemaju kompetencije ni horizonte puno sire od svoje struke, prilicno su nesigurni u vlastitu vrijednost pa njenu afirmaciju traze u laskanju, divljenju i podilazenju nizeobrazovane populacije ili rodbine. U metodologiji rada intenzivno koriste mentalitet sluzincadi i dobro upravljaju latentnom krivnjom podredjenih koja moze biti vrlo efikasna poluga.
3. Inzenjer nadredjen inzenjerima
Ovo su sofisticirani inzenjeri sa razvijenim socijalnim i komunikacijskim kompetencijama. Nemaju potrebu za dokazivanjem svojeg polozaja, ne robuju kontroliranju i zapovjedanju. No veoma su uspjesni kao i timovi koje vode. Na celu im pise da su vrhunski, top, najbolji. Cijene sebe i druge, kristalno su im jasne klasne razlike, i znaju da se kvalitetan intelektualni posao ne moze obavljati bez motivacije, pod prisilom ili prijetnjom kaznama. Vole pohvaliti svoje suradnike i svjesni su da su tehnicke kompetencije inzenjera tipa 1. ono sto generira novu vrijednost, dok su njihove socijane kompetencije samo okvir, celofan, upravljac snaznog motora. Premda njihova sposobnost za sklapanje poslova, vođenje razgovora te motiviranje kupaca nije za zanemariti.
Gradacija je slucajna, i nikako se do tipa 3 ne dolazi preko tipa 2. Tip 2 je mozda najucestaliji, ali tip 3 je najzahtjevniji, najbolje honoriran te uziva najveci ugled. Tip 1 je ono s cim svaki mladi inzenjer pocinje, a 2 i 3 (koje bi mozda bilo preciznije nazvati 2A i 2B) su dvije grane razvoja karijere
Post je objavljen 06.02.2008. u 11:19 sati.