Marketing
BROD NA SAVI OČIMA KRONIČARA FRANJEVAČKOG SAMOSTANA XVIII
Brod – kuća Brlić danas
[GODINA 1770]
[Prvo glasovanje za Ćirila Wenczlovskog]. 17. ožujka 1770. godine prvo je glasovanje obavljeno za brata Ćirila Wenczlovskog. Bilo je 22 glasača, od kojih je dobio 21 bijelu i jednu crnu kuglicu.
[Pogreb Magdalene Đurković]. 7. travnja 1770. godine u kriptu je položena udovica Magdalena Đurković.
[Mlada misa Josipa Stojanovića]. 22. travnja, na Bijelu nedjelju godine 1770, u Brodu je u našoj crkvi Presvetoga Trojstva služio mladu misu otac Josip Stojanović, Brođanin.
[Mlada misa Silvestra Ungera]. N. B. 20. svibnja 1769. godine ovdje u našoj crkvi Presvetoga Trojstva slavio je mladu misu otac Silvestar Unger, Brođanin.
[Drugo i treće glasovanje i svečani zavjeti Ćirila Wenczlovskog]. 18. srpnja 1770. godine obavljeno je drugo glasovanje za brata Ćirila Wenczlovskog. Pristupio je 21. glasač, a dobio je 18 bijelih i tri crne kuglice.
13. studenoga 1770. godine obavljeno je treće glasovanje za brata Ćirila Wenczlovskog. Bilo je 14 glasača, a dobio je svih 14 bijelih. Pošto mu je prethodno mnogopoštovani otac Jakob Spatzierer, provincijalni ministar, dao dopuštenje, on je položio svečane zavjete u ruke velečasnoga oca Augustina Somborčevića. Imao je 26. godina, po narodnosti Moravac, iz sela Olesnice, po zanimanju pekar.
[Druga kapitularna skupština Jakoba Spatzierera]. Te 1770. godine, 20. kolovoza, u samostanu Svetoga Križa u Osijeku održana je druga kapitularna skupština mnogopoštovanog oca Jakoba Spatzierera. Na njoj je velečasni otac gvardijan potvrđen za četvrtu godinu, za vikara velečasni otac Hijacint Mandikić, za propovjednike velečasni oci Matej Barić i Blaž Čurčić, a za lektora filozofije veoma časni otac Marijan Lanosović. Redovnička je obitelj sveukupno imala 30 članova. Tko je dosada tu bio, nije napisano.
Brod – kuća Till Simić danas
[O prihodima i mjestima prošnje]. Veoma poštovani u Kristu velečasni oče gvardijane!
Budući da gospodi dijecezanskim biskupima, po milostivom nalogu, valja poslati temeljitu obavijest također o godišnjem prihodu i određenim mjestima prošnje za svaki samostan, neka mi stoga Vaše očinstvo neodložno i savjesno pošalje obavijest o imovnom stanju svoga samostana i području prošnje, i to o sljedećim pitanjima:
1. Ima li samostan neki godišnji prihod u nekretninama ili novčanoj glavnici ili iz pobožnih oporuka? Ako ima, valja navesti koliko forinti i koliko novca svake godine samostan dobiva.
2. Da li zemaljski gospodar daje samostanu određenu i stalnu godišnju pomoć, i s kojeg naslova? Ako u krušaricama, koliko metričkih centi, ako u vinu, koliko urni, ako u drvima, koliko orgija (mjera za dužinu od šest stopa. Ima i druge nazive:sežaj, klafter /klaftar/ ili hvat, a u staro se doba zove „korak“. To je naša stara mjera, a zove se stopa ili „cipeliš“ /njemački Schuh što sznači cipela/. U XVIII. stoljeću iznosi 315,8 – 316,10 mm. Zakonom od 1874. njezina veličina u hrvatskoj iznosi 316,08 mm – Izvor: Kronika Franjevačkog samostana Brod na Savi I. Svezak, 1706. do 1787. godine, strana 345), ako u živežnim namirnicama, što i koliko?
3. Neka se poimence navede i naznači svako mjesto cjelokupne prošnje, bilo da je grad, trgovište ili selo. U kojoj se županiji i u kojoj biskupiji to mjesto nalazi? Koliko je sati pojedino mjesto udaljeno od samostana i što je u pojedinom mjestu predmet prošnje, da li krušarice, vino, janjci, perad, maslac ili drva?, itd.
U svezi sa svim ovim i pojedinim, molim pošaljite mi i uputite u Osijek, čim brže budete mogli, istinitu, podrobnu i brižnu obavijest, vlastoručno potpisanu i ovjerovljenu od strane otaca diskreta (Diskretorij – samostansko kolegijalno tijelo koje zajedno s poglavarom sačinjava upravu samostana; članovi tu tog tijela poglavar /gvardijan/, vikar i diskreti /dva ili više/ - moje objašnjenje. Vašim se uostalom pobožnim molitvama preporučujem.
Ilok, 30. srpnja 1770. godine.
Vašeg velečasnog očinstva odani u Kristu sluga, brat Jakob Spatzierer, provincijalni ministar, vlastoručno.
Odgovor na gornji dopis:
[Prihodi samostana u Brodu]. K br. 1. Ovaj samostan nema godišnji prihod niti iz nekretnina, a niti iz novčane glavnice. Samostan svake godine prima 60 forinti od nasljednika presvijetle obitelji Terzić za služenje svetih misa za istu obitelj.
K br. 2. Nikakvu određenu i stalnu pomoć nema, nego samo šest kila krušarica, udijeljenih po slobodnoj volji u obliku milostinje, pa time djelatnim dobročiniteljem priznaje presvijetlog gospodina bosanskog ili đakovačkog biskupa.
K br. 3. Brodski samostan Presvetoga Trojstva u Kraljevini Slavoniji nalazi se u slavnoj Brodskoj pukovniji, a u crkvenom pogledu u Zagrebačkoj biskupiji, pa se sva područja prošnje nalaze u spomenutoj biskupiji, a riječ je o sljedećim mjestima:
Brod, trgovište-župa, ima sljedeća sela: Slobodnicu, Kanižu, Vrbu, Bebrinu, Rušćicu i Klakar.
Klakar – župna crkva Svetog Jakova
Sibinj, selo-župa, ima filijale: Gromačnik i Andrijevce; ova je župa udaljena od samostana jedan i po sat.
Gromačnik - crkva
Podvinje, selo-župa, ima filijale: Rastušje, Tomim, Bukovlje i Vranovce; ova je župa udaljena od samostana pola sata.
Rastušje – kapela Svetog Vida
Rastušje – rodna kuća Dragutina Tadijanovića danas
Dubovik, selo-župa, ima sljedeća sela: Grabarje, Kindrovo, Slatinik, Podcrkavlje, Oriovac, Glogovnicu i Zdence; a u Požeškoj županiji, na Pleterničkom vlastelinstvu, Paku i Sovski Dol; ova je župa udaljena od samostana tri sata.
Stari Slatnik – crkva
Podcrkavlje – Župna crkva Evtoga Ivana Apostola i Evanđeliste
Oriovac – Župna crkva Svetoga Emerika
Vrhovina, selo-župa, ima sljedeće filijale: Ježevik, Crni Potok, Korduševce, Šušnjevce, Glavicu, Zadubravlje, Tomin Kut i Tenjane; ova je župa udaljena od samostana dva sata.
Korduševci – kapela
Garčin, selo-župa, ima sljedeća sela: Selnu, Satnicu, Bicko Selo, Sapce, Topolje, Klokočevik, Oprisavce i Kute; ova je župa udaljena od samostana dva sata.
Trnjanski Kuti – crkva
Svilaj, selo-župa, ima sljedeće filijale: Novigrad, Prnjavor, Zoljane, Stružane i Sredance; udaljena je od samostana tri sata.
Sredanci – Crkva Svetoga Roka
Dubočac, selo-župa, u slavnoj Gradiškoj pukovniji, ima filijale u slavnoj Brodskoj pukovniji Sibinj i Šumeće; udaljena je od samostana dva sata.
Šumeće – kapela
Kobaš, selo-župa, u slavnoj Gradiškoj pukovniji, ima sve svoje filijale ondje, a to su sljedeće: Banovci, Bebrina, Kuti i Novo Selo; ova je župa udaljena od samostana tri sata.
Donja Bebrina – crkva
U spomenutim župama samostan prosi krušarice, perad, maslac i povrće.
Vino se prosi u sljedećim mjestima: Brodu, Slobodnici, Sibinju, Gromačniku, Podvinju, Rastušju, Tomici, Bukovlju, Vranovcima, Duboviku, Grabarju, Kindrovu, Slatiniku, Podcrkavlju, Oriovcu, Glavici, Zdencima, Vrhovinama, Ježeviku, Crnom Potoku, Korduševcima, Šušnjevcima, Glavici, Zadubravlju, Tominu Kutu, Garčinu, Selni, Satnici, Bickom Selu, Sapcima, Topolju, Klokočeviku, Oprisavcima i Kutima.
Za vrijeme gvardijanata velečasnog oca Augustina Somborčevića od 1. travnja 1768. do 1. lipnja 1770. godine utrošeno je 2.560 forinti i 15 krajcara za gradnju četvrtog krila prema istoku s blagovaonicom u sredini.
Za vrijeme toga gvardijanata postavljeni su oltari Svete Ane i Svetoga Antuna.
Zatim, postavljeni su stupovi u crkvenim lađama, a postavljene su i sve druge stvari u svrhu boljeg rasporeda.
Nadalje, nabavljeno je svečanije misno ruho bijele boje za Bratovštinu, drugo ljubičaste boje za crkvu. Ostale su stvari poznate Bogu, očima i puku.
Post je objavljen 02.02.2008. u 00:05 sati.