Marketing
Blagost i ljubav !!!
.....................................................................
.......................... Svetac Naučitelj Biskup /1567-1622/
U svom stoljeću sveti Franjo Saleški pokazao se kao svestran pisac, vrstan teolog i duboki mistik. Ubraja se među klasične pisce svjetovne i religiozne literature, a po svom pastoralnom i teološkom radu Crkva ga stavlja među crkvene naučitelje; po svom dubokom mističnom i duhovnom životu voditelj je mnogih duša svoga vremena.
Rođen je u dvorcu grofova De Sales u Savoji 21. kolovoza 1567. u obitelji s trinaestero djece od kojih je pet umrlo odmah nakon rođenja. S 15 godina otac ga šalje u Pariz na studij filozofije i teologije. Zatim je u Padovi doktorirao iz građanskog i crkvenog prava. Nakon studija iznenadio je svog oca, koji mu je namijenio građansko zvanje i svjetovnu karijeru, odlukom da želi biti svećenik. Kao svećenik, a kasnije kao biskup, radio je neumorno. Rezultati su bili neočekivani - više od 70 tisuća duša vratio je katoličkoj vjeri. Na svojim leđima osjećao je težinu pastirske odgovornosti. Mnogi samostani odustali su od svoje prvotne revnosti. Bio je uvjeren da je pravi redovnički život od neprocjenjive važnosti za Crkvu. Ima jedno područje gdje se napose ističe njegova neusporediva nadmoćnost, a to je duhovno vodstvo. U stupnju koji se rijetko postiže, posjedovao je poštovanje i ljubav prema dušama, oštar pogled za njihove mogućnosti, a ujedno i odlučnost i strpljivost da čeka čas milosti. Njemu je Bog povjerio Ivanu Francisku de Chantal. U iskrenom duhovnom vodstvu Ivane Franciske de Chantal došao je na pomisao da osnuje redovničku zajednicu sestara kojoj je dao ime Sestre Pohoda Marijina. Prijateljevao je sa svojim suvremenikom svetim Vinkom Paulskim.
Umro je u Lyonu 22. prosinca 1622, a ukupan je u Annecyju. Proglašen je svetim 1665. godine.
Zaštitnik je novinara, duhovnih pisaca, odgojitelja i učitelja.
Napisao je vrlo poznata duhovna djela: “Uvod u pobožni život”, “Rasprava o Božjoj ljubavi”, “Vježbe u krepostima”, “Nagovori o molitvi” i dr. Njegovo najpoznatije pisano djelo „Filotea“ namijenjena je onima koji žive u obiteljima, jurnjavama života i stoga smatraju da svetost nije za njih. Ovo veliko djelo doživjelo je više od tisuću izdanja, a već 1656. godine biva prevedeno na 17 jezika. Bio je naučitelj koji pobožnost unosi u svijet i svijet u nju.
:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Misli svetog Franje Saleškoga
• Sve za Boga.
• Poniznost je magnet Srca Božjega.
• Naša bijeda je prijestolje Božjeg milosrđa.
• Poniznost i blagost su temelji svetosti.
• U svom srcu usadi Isusa raspetoga i svi križevi i trnje bit će ti kao ruže.
• Nasljedujmo blaženu Djevicu Mariju, idimo kao ona, veselo, desno ili lijevo, kamo nas Gospodin hoće voditi.
• Neka živi Isus čija je smrt pokazala kako je jaka ljubav.
• Ljubav je među krjepostima ono što je Sunce među planetima; ono im daje njihov sjaj i ljepotu.
• Jedini je temelj prave pobožnosti ljubav prema Bogu.
• Radije sve izgubimo, samo ne odvažnost, pouzdanje i dobru volju.
Molitva svetog Franje Saleškoga
“Budi hvaljen neizmjerno, dobri i uzvišeni Stvoritelju i Spasitelju! Ti si toliko dobar prema nama, da si s nama podijelio svoju slavu. Tebi se svidjelo, svedobri Gospodine, moje korake na tvoj put privesti, da nikad od njega ne odstupim.”
:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
“Svi možemo postići kršćansku krepost i svetost bez obzira na životne uvjete i zvanje”, smatrao je sveti Franjo Saleški , i to da je svaki u svome zvanju i pozivu pozvan na svetost, pozvan biti svet kako su se nekada u prvim vremenima kršćanstva zvali kršćani.
“Posveti sebe i posvetit ćeš društvo”, je njegovo geslo jer samo sami posvećeni možemo posvećivati druge I to svojim primjerom prvenstveno.
“U kraljevskoj galiji božanske ljubavi nema robova jer su svi veslači dragovoljci.”
Svojim životom i radom kao i brojnim duhovnim spisima svima je pokazao kako kršćanska duhovnost nije ni povlastica ni isključivo pravo svećenika i redovnika i redovnica. Stoga će biti korisno podsjetiti se kako je svaki kršćanin, koji ima neku vodstvenu ulogu, po Isusovu primjeru ujedno pozvan biti spreman i služiti. Po uzoru na sv. Franju Saleškoga, to istovremeno znači i voljeti, ljubiti one koje se vodi, kojima se služi. Ljubav je ona koja oblikuje vodstvo. Kršćaninova ljubav mora biti praćena molitvom, a u tome je kršćaninu i opet primjer Isus Krist. Kršćanski voditi znači ujedno i priznavati slobodu onoga kojega se vodi. Da bi to postigao, kršćanski voditelj pozvan je razvijati oštroumnost svoje prosudbe, a za to treba njegovati uravnoteženost života i djelovanja. Uzvišeni uzor pritom će mu biti i Marija. Kršćanski je vođa u svome životu pozvan uvijek poštivati i prava pojedinca. Kako bi to sve mogao razvijati i u tome napredovati, kršćanin je pozvan njegovati i svoj duhovni život, a upravo u tome će mu sv. Franjo Saleški biti dostojan vođa i uzor.
A kada bude govorio o radu kao temeljnom pravu svakoga čovjeka jer odustati od rada značilo bi odustati i od života pa i od onog smisla koji je radu dao Bog, reći će:
"Pobijeđen je samo onaj tko je izgubio volju. Pobjednik je svatko tko se dalje želi boriti."
U toj borbi već je upisana pobjeda. U izdržavanju i naporu, u vjernosti radu i učenju nalazi se smisao.
:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Po naravi je bio vrlo strog čovjeka i nije trpio protivljenja i neizvršavanja obaveza, ali je vrlo brzo prijateljujući sa Bogom otkrio da je blagost i ljubav ona koja pobjeđuje i privodi ljude k Bogu.
Don Ivan Bosco, njegov sunarodnjak, uzeo ga je za zaštitnika svoje družbe, po njemu joj je dao ime salezijanci želeći da upravo njegov način rada bude uzor ljudima u radu sa mladima što je i karizma salezijanaca.
Blagost i ljubav !!!
"Sve što činiš iz ljubavi jest ljubav. A mjera ljubavi? To je ljubav bez mjere."
Salezijancima je tako danas imendan. Čestitajmo im !!!
Post je objavljen 24.01.2008. u 21:05 sati.