Pregled posta

Mučeničkom smrću ubrojena je u red velikih žena

Taj je naslov jednog članka u novom broju Glasa Koncila, koji sam kupio zbog nekih drugih razloga :) Naslov se odnosi na Kristinu Šušnjaru, mladu studenticu iz Trilja, koja je nedavno tragično ubijena. Svećenik, koji je držao govor na sprovodu, mons. Ivan Čabelić, rekao je lijepe riječi o njoj. Navodim neke dijelove govora (napreskokce): «Svi osjećamo duboko poniženje humanosti i nemoć, koja nas uznemiruje. Nasilna smrt mlade djevojke teška je rana na našem ljudskom dostojanstvu. Ova mlada djevojka, položila je svoj život u borbi za vlastito dostojanstvo i za obranu svoje djevojačke časti. Pokazala se spremnom radije umrijeti, nego izdati svoje mladenačke ideale, radije izgubiti tjelesni život, nego pogaziti svoje ljudsko dostojanstvo i snove nedosanjane. Životni primjeri odlučnih žena postaju posljednjih godina temeljni stupovi hrvatskog društva. Poput jedne Ane Rukavine.koja je cijelu naciju podigla u nastojanju, da se omogući život teško bolesnima, naša Kristina Šušnjara svojom mučeničkom smrću, ponovno nas poziva, da se probudimo. Zar može biti većeg poniženja za sve muškarce nego kad jedan između njih, a nažalost nije samo jedan, nego ih je mnogo na sve strane, koji pojam žena shvaća kao igračku, s kojom može raspolagati po svojoj volji i bolesnoj prosudbi? Zar nije dostojanstvo muškarca upravo u tome, da zaštiti ženu u svim poteškoćama, da iskazuje zahvalnost ženi u iskrenoj ljubavi i da poštuje njezin izbor, osjećaje i stavove!»
Gospodine Isuse, uskrsnuli nakon smrti na križu, daj snage našim slabostima. Utješi ožalošćene, obrati grešnike, a sve nas povedi putem svoga svjetla i međusobne ljubavi.

Postoji mnogo djevojaka, koje su mučeničkom smrću ubrojene u red velikih žena. Navest ću par istinitih priča, a sigurno ima još mnogo takvih primjera.

Danas se slavi spomendan na svetu Agnesu, još se zovu i sv. Janja.

Živjela je u rimsko doba, bila je kršćanka. U to vrijeme, bili su progoni kršćana. Kada je imala oko 13 godina, zahtijevali su od nje, da se klanja poganskim bogovima. Doveli su je pred poganski hram, a ona je napravila znak križa, i odbila klanjanje. Zatvorili su je u tamnicu i mučili. Mladići su je htjeli oženiti iz obijesti i žaljenja, ali ih je sve odbila, govoreći da želi zbog Isusa ostati djevica. Pokušavali su je silovati, ali bez uspjeha. Umrla je ili od posljedica mučenja ili su je direktno ubili. Na njen blagdan u Rimu se blagoslivljaju dva janjeta, njihova vuna se sakuplja i papa je daje biskupima kao simbol jurisdikcije.

Kada je Maria Goretti imala 12 godina, otac joj je umro od malarije, pa se s majkom i braćom, preselila jednoj drugoj obitelji, koja je imala farmu.

Tamo je bio 19-godišnji Alessandro, sin vlasnika farme. Zaljubio se u nju i razmišljao, kako da je zavede. Maria je to primijetila i molila majku, da je nikada ne ostavi samu kod kuće s njim. Majka to nije shvaćala ozbiljno. Jednoga dana, ostali su u kući Maria i Alessandro. On je iskoristio priliku i nagovarao je na spolni odnos. Njoj to nije padalo napamet i odlučno se tome protivila. Alessandro je bio uporan i kada je vidio, da od toga neće biti ništa, fizički je napao Mariju .Pretukao ju je gotovo na smrt,ali je preživjela i dospijela u bolnicu, gdje je umrla nakon dva dana. Prije smrti je oprostila Alessandru, molila Boga da mu oprosti i umrla je s križem i Gospinom medaljicom u rukama. Kada je Alessandro bio u zatvoru, imao je viziju Marije.Vidio je nju u vrtu, odjevenu u bijelo, okruženu ljiljanima. Nasmiješila mu se, prišla i dala mu ljiljane. Nakon toga se Alessandro obratio i pokajao, postao je drugi čovjek. Kada je izašao iz zatvora, otišao je u kuću, gdje je živjela Marijina majka i njena braća. Molio ih je za oprost. Majka mu je odgovorila, da naravno da će mu oprostiti, kada mu je oprostila i njezina kćer.
Maria je proglašena svetom 1950.g. Prisustvovalo je 250 000 ljudi, među njima i njena majka i to je jedini put takav slučaj u povijesti. Papa Pio XII.joj je osobno čestitao na kćeri svetici. Zaštitnica je djevojčica, mladih i žrtvi silovanja. Najmlađa je svetica u povijesti s 12 godina.

Mila Gojsalić je porijeklom iz sela Kostanja u Dalmatinskoj zagori. Živjela je u vremenu borbi između Poljičke republike i Turaka. Godine 1530., turski Ahmed-paša okupio je vojsku od 10 000 vojnika, s ciljem, da osvoji Poljicu. Utaborio se u Podgrađu. Poljička djevojka Mila Gojsalić, na silu je izgubila tjelesnu nevinost u šatoru Ahmed-paše. U zoru je ušla u skladište baruta u turskom taboru i zapalila ga. Poginula je zajedno s Ahmed-pašom i brojnim turskim časnicima i vojnicima. Taj događaj je iznenadio i prestrašio preostalu tursku vojsku pa su Poljičani napali Turke i porazili ih.

Slijedi priča o sv. Katarini Aleksandrijskoj:

Maksimin Daia, koji je došao na vlast u rimskim afričkim provincijama naslijedivši rođaka Galerija, zaljubio se u Katarinu tako jako, da je odlučio rastaviti se od svoje žene te oženiti Katarinu.
Mlada ga je kršćanka najodlučnije odbila. On ju je tada suočio s pedesetoricom filozofa s namjerom, da je oni uvjere kako Krist, jer je umro na križu, ne može biti Bog. No Katarina, služeći se preodlično govorničkom vještinom, a još više dobrim poznavanjem filozofije i teologije, pridobila je na svoju stranu mudrace koji, rasvijetljeni milošću, prionuše uz kršćanstvo. Maksimin ih je dao mučiti i pogubiti.
Ne mogavši Maksimin slomiti Katarinu, razbjesnio se i dao načiniti strašan kotač s bodežima, koji će je sasjeći. No taj se kotač raspao. Tada je mučenica odvedena izvan grada te joj je odrubljena glava.

Sveta Barbara je prema legendi, bila je kćerka Dioskorusa, bogatog trgovca purpurom i plemića u gradu Nikomediji u Maloj Aziji.

Plijenila je pažnju ljepotom, inteligencijom i jednostavnošću. Otac ju je htio udati za bogatog prosca. Kako je bila lijepa, čuvao ju je kao dragulj i prije nego je otišao na dulje putovanje, zatvorio ju je u toranj s dva prozora.
Kad se vratio, našao je na tornju probijen treći prozor, a na pragu njemu mrski znak križa. Barbara mu je hrabro priznala, da je ona dala učiniti oboje: tri prozora, da je podsjećaju na tajnu Presvetog Trojstva, a križ, da je podsjeća na otkupljenje. Tajno je prešla na kršćanstvo, pod utjecajem đakona Valentina. Otac koji je bio tvrdi poganin, pobjesnio je od gnjeva, kada ga je htjela obratiti na kršćanstvo i htio je ubiti. Uspjela je na čudesan način pobjeći u planine i sakrivala se tamo, dok je nije odao jedan pastir. Zatočili su je i mučili, no rane su joj svaki put čudesno zacijeljivale. Osudili su je na smrt. Po nalogu suda, njen otac osobno joj je odrubio glavu. Ubrzo nakon toga, pogodila ga je munja i umro je. Zajedno s Barbarom, mučeništvo je podnijela sv. Julijana iz Nikomedije.

Blažena Antonia Messina (1919.- 1935.), drugo je od desetero djece, obitelji sa sela s talijanskog otoka Sardinije.

Išla je u školu samo 4 razreda,j er se morala brinuti za nepokretnu majku Graziju. Već je sa 10 godina bila članica Katoličke akcije i poticala druge, da se uključe. Kad je imala 16.godina napao ju je maloljetnik, koji ju je želio silovati, ona se borila, pretučena je i umrla od rana. Papa Ivan Pavao II. proglasio je Antoniju blaženom 1987. godine. Zaštitnica je žrtava silovanja i mučenica.

Sveta Agata je bila je vrlo mlada, lijepa i bogata djevojka.

Živjela je u rimsko doba. Posvetila je život Bogu. Bili su progoni kršćana. Jedan magistrat ponudio je, da će joj spasiti život, ako pristane na spolni odnos s njim. Odbila je pa su je magistrat i njegov prijatelj, zatvorili, tukli i mučili na razne načine. Pri tom je došlo do potresa pri kojem su magistat i njegov prijatelj poginuli, a kasnije je umrla i Agata.

Blažena Pierina Morosini (1931.-1957.) je iz siromašne obitelji, radila je u tvornici od 15.godine.

Zavjetovala se da će biti djevica, zanimala ju je religija, ali nije postala časna sestra,nego je pomagala majci oko svoje osmero braće i sestara.Bila je katehistkinja. Jednoga dana.kad se vraćala kući iz tvornice, napao ju je muškarac i želio silovati. U obrani je umrla. Zaštitnica je žrtava silovanja. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom 1987.

Post je objavljen 21.01.2008. u 22:24 sati.