Žnadnas = SVINJOGOJSTVO
ŽNASLOV = Prihvatljivije držanje na prostirci
Žpodnas = Potrebno je osigurati dnevnu količinu slame od 0,8 kg u početku tova do 1,5 kg na kraju tova
Najrašireniji način držanja svinja u tovu u Hrvatskoj jest na punom podu i polurešetkastom podu, uz čiju primjenu se proizvodi velika količina gnojovke i znatnije onečišćava okoliš sa štetnim plinovima.
U sustavu držanja svinja na dubokoj prostirci svinje se mogu držati u većim skupinama od 40 do 50 svinja, a za njegovu primjenu potrebno je osigurati dnevnu količinu slame od 0,8 kg u početku tova do 1,5 kg na kraju tova. U Hrvatskoj postoje dvije farme u Slavoniji u kojima je provedeno istraživanje. Kod ovoga načina držanja svinja ne proizvodi se gnojovka nego kruti stajski gnoj kojim se smanjuje upotreba mineralnih gnojiva, povećava prirod kukuruza i smanjuju troškovi izgradnje i opreme u tovilištu. Prema vlastitom istraživanju (1996.) ukupna cijena ulaganja po m2 tovilišta s dubokom prostirkom niža je za 30 % (615 DEM/m2 polurešetkasti pod : 468 DEM/m2 duboka prostirka). Prednost duboke prostirke u tovu svinja jest manje onečišćavanje okoliša zbog niže potrošnje vode i manje proizvodnje gnojovke.
Istraživanja su provedena uz pomoć farmera i suradnika na projektu pod kontrolom glavnog istraživača. U ovom slučaju je to Prof. dr. sc. Zvonimir Uremović koji je i izanalizirao profitabilnost svinjogojstve proizvodnje za potrebe projekta ekološki prihvatljivog svinjogojstva na obiteljskim gospodarstvima
Veća profitabilnost sistema držanja na dubokoj prostirci proizlazi:
- zbog niže potrošnje vode i na taj način manje proizvodnje gnojovke za 14,5 do 32,5 %,
- niže potrošnje skupih mineralnih gnojiva u proizvodnji kukuruza i zbog poboljšanja plodnosti tla zbog unošenja većih količina humusa,
- zbog niže potrošnje hrane po kg prirasta u prosjeku za 7,4 % u odnosu na prosječan utrošak hrane u tovu svinja na punom i polurešetkastom podu,
- zbog nižih troškova gradnje i opreme po m2 prostora u tovilištu za 31 % u odnosu na polurešetkasti pod /ne treba ventilacija, manje hranilica, ne trebaju skupe rešetke itd.)
Veća profitabilnost primjene hranilica za vlažnu hranidbu u odnosu na hranilice za suhu hranidbu svinja u tovu posljedica je:
- većih dnevnih prirasta za 12 %,
- nižeg utroška hrane po kg prirasta za 3 %,
- znatnije uštede vode za 36 %,
- niže količine gnojovke i manjih troškova transporta gnojovke i izgradnje jame za gnojnicu.
Na temelju rezultata ekonomske analize proizlazi da je sustav držanja svinja u tovu na dubokoj prostirci najpogodniji sustav držanja svinja s motrišta manjeg onečišćavanja čovjekova okoliša i niže potrošnje vode po tovljeniku (najniži sadržaj organskih tvari u otpadnim tvarima i niža potrošnja vode za 14,5 do 32,5 %).
Primjenjivost mu se povećava s mogućnošću ugradnje i u postojeće objekte u farmi uz niže troškove adaptacije.
Rezultati istraživanja o utjecaju vrste hranilica na proizvodne rezultate i potrošnju vode pokazuju da hranilice za vlažnu ishranu treba više uključiti u naša tovilišta i na taj način povećati ekonomičnost proizvodnje i učiniti svinjogojstvo ekološki prihvatljivim.
Primjenjivost rezultata dobivenih istraživanjem može biti vrlo velika naročito u području Slavonije i Baranje gdje postoje uvjeti za uzgoj svinja i proizvodnju slame, kao i potreba da se obnovi ratom uništeno svinjogojstvo.
Žautor = D.D
Post je objavljen 17.01.2008. u 11:03 sati.