Marketing
Pavao Ritter Vitezović (Senj, 1652. - Beč, 1713.)
Uvećajte sliku klikom na ikone
PAVAO RITTER VITEZOVIĆ svojim je povijesnim, književnim i grafičkim radovima obilježio zadnja tri desetljeća sedamnaestoga stoljeća u kontinentalnoj Hrvatskoj. Potaknuo je rad Zemaljske tiskare u Zagrebu, zaslužan je za kupovanje Valvasorove biblioteke koja je u temeljima kasnije osnovane Metropolitanske knjižnice zagrebačkoga Kaptola.
Lexicon Latino-Illyricum svezak je od 566 listova, formata 21 x 66. Folijacija je upisana naknadno. Tekst je rječnika, uključujući i mnoštvo dodataka na marginama, uredno pisan, i teče od lista 2 do 527. Slijede popisi riječi svrstani u skupine prema značenju: "Lexicon nominum propriorum et Festorum apud Illyrios celebriorum" (l. 528-538), "Nominum illyricorum Interpretatio" (l. 540-542), "Nomina Sacrae Scripturae interpretata, ex. P. Amando Ejsenberner Benedictino" (l. 544-557), "Lexicon Verborum et Nominum Infantilium" (l. 558), "Nominum Illyricorum Interpretatio" (l. 559-561), "Nomenclatura planetarum qua Poetice et qua Astronimice apud Illyrios nuncupantur, item Deorum et Heroum apud Poetas celebratorum" (l. 562), "Lexicon interjectionum illyricarum" (l. 563-564), "Navium nomenclatura" (l. 565), "Fungorum nomenclatura" (l. 566).
Pema Vitezovićevu svjedočenju postojao je i prvi dio rječnika, hrvatsko-latinski u dva sveska. U izradi Lexicona Vitezovića vodi briga za izvornost hrvatskoga jezika. Svojim rječnicima kanio je ponuditi leksički fond "ilirskoga" jezika. Naziv "ilirski" ne odnosi se na jedan jezik svih onih ilirskih zemalja o kojima raspravlja u svojim povijesno-političkim studijama, nego je sinonim za "slovinski", odnosno "hrvatski". Taj naziv u Vitezovićevu svjetonazoru označuje jedan hibridni jezik na osnovi tronarječne hrvatske stvarnosti, pa su u rječniku sustavno uvrštavane leksičke potvrde iz sva tri hrvatska narječja: čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga. Ta se tronarječnost ogleda u navođenju sinonima, što je trebalo biti poticaj hrvatskom čitatelju da ne poseže za njemačkim, latinskim ili mađarskim tuđicama, nego da riječ koja mu nedostaje bira iz svojega jezika.
U Lexiconu je Pavao Ritter Vitezović uspio sistematizirati bilježenje fonema tako da svaki fonem ima svoj grafem, što znači da bi se, po suvremenom gledanju na pravopis, ostvarivalo pravilo - jedan glas, jedan znak. Njegova grafijska rješenja bila su preteča ilirskoj grafijskoj reformi.
Premda u rukopisu, rječnik su konsultirali i uvažavali veliki hrvatski leksikografi sljedećih stoljeća. Prijeslik rječnika Lexicon Latino-Ilyricum objavila je ArTresor naklada 2000. godine u Zagrebu.
Cijelu seriju tekstova o hrvatskom jeziku i njegovoj povijesti prenašamo:
Institut za hrvatski jezik
Post je objavljen 22.01.2008. u 07:00 sati.