Marketing
Marijana_ Likovne kritike_ Ivane Gagić i Stanka Špoljarića
Marijana Petrović Mikulić
Opredmetiti ljepotu slikarskom mjerom poetskog realizma karakteristika je pristupa motivu Marijane Petrović Mikulić. U mrtvim prirodama i pejsažima potrebitom mjerom opisnosti Marijana gradi scenu inzistirajući s jedne strane na sugeriranju tvarnosti predmetnog, a s druge strane na ugođaju prizora. U prividno jednostavnim kompozicijama postignuta je slojevitost sadržaja u skladanju plodova, dragih stvari postavljenih u zaštićeni prostor interijera. Marijana često puta u drugi plan slika postavlja dekorativno razvedenu draperiju, uglavnom akromatske bjelina, postižući kontrastom napetost spram kolorističkih akcenata, vidljivih u epidermi voća i povrća. Njihova čvrstoća volumena istaknuta je jasnoćom siluete, razrađena brojnim paralelnim linijama u tkivu plohe. Marijana dosljednim rukopisom, marno vođenog crtovlja stvara pulsirajuću površinu naslućenog taktiliteta, izraženog bljeskom boje i svjetla.
Marijana poštuje klasičnu estetiku slike težeći za iskazom vlastite doživljajnosti u spoju lepršavosti načina i čvrste konstrukcije uprizorenja. Gradirajući oblike i malenim pomacima unutar piramidalnog rasporeda Marijana je dosegla tenziju tjelesnosti formi, zvučnosti boje u segmentima slika utišane palete. Pravilnim rasporedom, ponekad i označenog simetrijom, i omaleni predmeti stvaraju dojam neke monumentalnosti, slično kao i maštovitim rakursima, običnog približenog intrigantnom. Davanje digniteta i banalnom jer je likovnim osmišljavanjem dobilo novu dimenziju. Za igru i red, kompozicijsku logiku i uzbudljivost palete potrebna je vještina ruke, koju Marijana bez sumnje posjeduje. Sigurno se kreće u planovima slike, senzibilitetom za nijansu svih formalnih elemenata. Svoj vid slikarskog intimizma Marijana zadržava i u vedutama i pejsažima ostvarujući u pažljivo odabranom kadru atmosferu trenutka prevedenog u trajanja.
U izletu ka slobodnijem tretmanima forme dovodi lik do znaka, odnosno lakoće apstraktnih oblika, mrljolikih nakupina pokrenutih silnica kromatske otvorenosti.
Stanko Špoljarić
Predgovor
Poetičnost kao inspiracija i kao izraz mlade Siščanke Marijane Petrović Mikulić očituje se na svakom njenom radu. Kao izvorište i poticaj svom slikarskom izražavanju Marijana bilježi pejzaže, vedute, promatrane neposredno kao izvor inspiracije. U ovom ciklusu predstavlja se ambijentima i prostorima koje nalazi na ulicama i trgovima svoga grada.
Traganje za posebnim u svom okruženju otkrivaju slikaricu Marijanu Petrović Mikulić kao budnu istraživačicu i pozornu motriteljicu. Mirno oko, rijetkost je u vremenu reklame, brzine i buke. Zato je to dragocjenije. Slikarski svijet Marijane Petrović Mikulić je svijet bez vizualnih pretvaranja, bez iluzionizma. Prisutna je kod Marijane određena ilustrativnost u stvaralačkom pristupu nastala iz težnje autorice za ugođajnošću djela iako samo nalikovanje nije postavljeno kao cilj.
Polazeći od tradicionalnih slikarskih medija ova mlada autorica nastoji svoj izraz opredmetiti u tehnikama akvarela, pastela i ulja. Prozirnost akvarela omogućava autorici da uhvati ozračje ili pak svjetlost koju joj zatečeni prizor nudi. Fluidnost boja i majstorstvo koje tehnika zbog svoje «nepopravljivosti» zahtijeva traže od autorice dobro planiranje svake slike, svake kompozicije koju stvara. U tom procesu značajnu ulogu igra crtež kao potka lazurnim nanosima boje koji će uslijediti. Taj primarni slikarski postupak vodi autoricu od idejnog zametka do kraja domišljene slikarske provedbe istog. Prozračnost akvarela omogućava joj građenje elemenata kompozicije nanošenjem tonova jedan na drugi. Slojevitošću nanosa izrastaju iz tkiva slike bilješke posebnih trenutaka u kojima zatiče svoje izabrane prostore, nastojeći izreći upravo one trenutke koji su karakteristični za motiv kojim se upravo bavi, koji joj se nameće.
Sisački pejzaži, promatrani okom autorice, dragocjen su dokument mjesta i vremena. Zapazivši kako na sisačkim spomenicima nema naznačenih imena autora te godine izvođenja spomenika Marijana se upušta u istraživanje te vam otkriveno donosi kao dio svog malog projekta, svog promišljanja javnih a ipak intimnih mjesta svoga grada.
Ivana Gagić
akademska slikarica-grafičarka
Post je objavljen 13.01.2008. u 17:17 sati.