Većinu svoje pedagoške aktivnosti Rubinstein je proveo kao profesor i direktor konzervatorija u St. Petersburgu. Njegovi učenici su bili Safonov, Zverov, Siloti, Gabrilovič, Josef i Rosina Lhevinne, Rahmanjinov, Blumenfeld i Annette Jesipova-Leschetitzky, koja je podučavala Prokofjeva i Isabelle Vengerovu. Vengerova je kasnije na Curtis Institute u Filadelfiji podučavala Samela Barbera i Leonarda Bernsteina. Iz te velike ruske tradicije direktno i indirektno su proizašli tako veliki pijanisti kao što su Vladimir Horowitz, Artur Rubinestein i Heinrich Neuhaus, te njegovi učenici Svjatoslav Richter i Emil Giljels.
Bliski Rubinsteinov prijatelj i pedagog na konzervatoriju u St. Petersburgu bio je Vasilij Safonov (1852-1918). On je bio učenik Leschetitzog i Brassina, Moschelesova učenika. Safonov je 1885. prešao na Moskovski konzervatorij. Njegovi učenici su između ostalih bili Aleksandar Skrjabin te Josef i Rosina Lhevinne.
Safonovljev najslavniji učenik bio je Josef Lhevinne (1874-1944). Nakon što je diplomirao konzervatorij i dobio prvu nagradu na Rubinsteinovu natjecanju u Berlinu, oženio se svojom kolegicom s konzervatorija, Rosinom. Karijeru profesora započeo je u Tbilisiju, a zatim je nastavio raditi u Moskvi. Nakon toga odlazi u Ameriku, gdje je tijekom sezone 1906-1907 održao 100 koncerata. Godine 1914. bračni par Lhevinne počinje predavati na Juilliard School of Music u New Yorku. Josefovi učenici bili su Abram Chasins, Adele Marcus, Sascha Gorodnotzki i Josef Raieff; a Rosina je bila učiteljica Tong il Hana, Johna Browninga i Van Cliburna. Josef je slovio kao izvanredan pijanist, sjajne tehnike i rafinirane tonske palete. Rosinnea je nastupala uglavnom u duu sa svojim suprugom, a vrlo rijetko solo. Na poziv Leonarda Bernsteina svirala je u dobi od 82 godine s New York Filharmonijom, izvodeći Chopinov koncert u e-molu i postigla velik uspjeh.
I Sergej Prokofjev je završio konzervatorij u St. Petersburgu. Po umjetničkoj prirodi antiromantičar, u klavirskoj glazbi i tehnici, pokazao je da je bio dobar učenik Annette Jesipove u njezinu zagovaranju oštrog i perkusionog klavirskog tona. Zanimljiva je zgoda koju je o Prokofjevu pričao Kabaljevski: "Godine 1937. jednom sam odsjeo u hotelu Europa u Lenjingradu. U sobi do mene netko je po cijeli dan vrlo pažljivo i u sporom tempu vježbao 3. koncert Prokofjeva. Svaka pasaža bila je vrlo pažljivo i u beskraj ponavljana. Nakon tri dana sreo sam Prokofjeva u liftu. Shvatio sam da to on vježba i pitao ga zašto tako "školski" radi na djelu kojeg je već svirao diljem svijeta i po njemu postao poznat. Rekao mi je da je 3. koncert vrlo popularan i da ga već i ptice pjevaju, zato svaka pasaža mora biti savršena. Sljedeći dan je svirao koncert i Velikoj sali Filharmonije na najbolji mogući način." Na Moskovkom konzervatoriju vremenom su se iskristalizirale četiri velike klase koje su vodili:
(1) Konstantin Igumnov (1873-1948), učenik Silotija, Safonova i Pabsta, a studirao je i kompoziciju kod Tanjejeva i Arenskog. Njegovi najpoznatiji učenici bili su: N. Orlov, L. Oborin, J. Flier, M. Grinberg, N. Starkman i E. M. Timakin. Njegovu katedru kasnije su preuzeli J. Flier i L. Vlasenko.
(2) Aleksander Goljdenveiser (1875-1961), jedan od najznačajnijih ruskih pedagoga, talentirani izvođač, skladatelj, redaktor, kritičar i pisac. Moskovski konzervatorij je završio 1895 kod A. Silotija i P. Pabsta, te kompozicije kod Ipolitova-Ivanova, Arenskoga i Tanjejeva. Njegovi učenici bili su S. Feinberg, G. Ginzburg, R. Tamarkina, T. Nikolajeva, D. Baskirov, L. Bermann. Njegove redakcije Mozartovih i Beethovenovih sonata poznate su i izvan Rusiji. Katedru je nasljedila T. Nikolajevna
(3) Samjuel Feinberg (1890-1962), učenik Goldenveisera. Od 1922. profesor je Moskovskog konzervatorija. Njegovi učenici su bili V. Merzanov, V. Natanson, N. Emeljanova i drugi. Godine 1965. napisao je knjigu "Pijanizam kao umjetnost". Katedru je preuzeo V. Merzanov.
(4) Heinrich Neuhaus (1888-1964), koji je slovio kao najčuveniji ruski pedagog, jedan od utemeljitelja ruske pijanističke škole. Iz njegove klase izašli su najpoznatiji ruski pijanisti: S. Richter, E. Giljels, J. Zak, S. Neuhaus, V. Krajnjev, T. Gutman, V. Gornostajeva, A. Vedernikov, L. Naumov (profesor A. Kobrina, laureata zadnjeg Chopinova natjecanja), B. Maranc, E. Malinjin i mnogi drugi. Klasu je kasnije preuzeo E. Malinjin. napisao je čuvenu knjigu "O umjetnosti sviranja klavira".
Prenosimo:wam
Post je objavljen 08.01.2008. u 07:00 sati.