Marketing
OVDJE SE RAĐALA EUROPA!
Arheološki radovi na lokalitetu Galovo u Slavonskom Brodu, starom osam tisuća godina
SLAVONSKI BROD - Arheološki lokalitet Galovo, četiri kilometra udaljen od samog središta Slavonskog Broda, već četvrtu godinu za redom iznenađuje arheologe novim, brojnim i sve značajnijim otkrićima. Sada se već sa sigurnošću može reći da se radi o pravom "velegradu" iz mlađeg kamenog doba - najvećem na području sjeverne Hrvatske, starom oko osam tisuća godina, čiji su stanovnici živjeli u ranoj fazi starčevačke kulture. Ovo je jedino nalazište starčevačke kulture u Hrvatskoj koje se sustavno istražuje i već ta činjenica potvrđuje kako se radi o izuzetno vrijednom nalazištu (značajnijem od mnogih "razvikanijih" nalazišta), a analize iskopanih predmeta metodom ugljika C- 14 potvrđuju kako su pronađeni predmeti stari oko 5700 godina prije Krista ili ukupno oko osam tisuća godina. Što bi rekli, za sada je najstariji "Brođanin" star približno osam tisuća godina! Usporedbe radi, dosadašnje arheološke spoznaje govore kako je osječko područje naseljeno prije šest tisuća, vinkovačko pet, a zagrebačkog prije tri tisuće godina...
I ova, još uvijek nedovršena, priča započela je slučajno. Prije sedam godina, na prostorima koja koristi Ciglana Brod, pri iskopu zemlje ukazano je na ovo arheološko nalazište čiji je dio nepovratno izgubljen višegodišnjom eksploatacijom gline, a dio tvorevina ljudi mlađeg kamenog doba završio u opekama i crjepovima. Nakon dojave, Muzej brodskog Posavlja obustavio je daljnju eksploataciju, a potom je došlo do provedbe Zakona o zaštiti spomenika kulture. U prve dvije faze arheoloških iskopavanja otkrivena su dva prapovijesna lokaliteta: dio nekropole s paljevinskim grobovima iz srednjeg ili kasnog brončanog doba te niz naselja starčevačke kulture koja se protežu od Slobodnice, preko sjevernog dijela Slavonskog Broda pa sve do Velike Kopanice (Jaruga).
Na Galovu, sa iskopina i iz zemljanih slojevima arheolozi iščitavaju kako su se ljudi, nakon ledenog doba, iz obližnje Dilj-gore ili daljih planina, postupno spuštali ka savskoj dolini stvorivši više naselja o čemu svjedoče nalazi na obližnjem Igraču (južna padina Dilja), Glogovici, Zadubravlju pa i u Velikoj Kopanici ( Gođevo). Tu se radi o prijelazu između starčevačke u sopotsku kulturu sa sedam kulturnih skupina, od kasne starčevačke kulture do Srednjeg vijeka što govori o neprekinutom kontinuitetu življenja od tri tisuće godina. Ipak Galovo se izdvaja po mnogo čemu. Prije svega po njegovoj veličini, a na dosadašnjih istraženih 2000 kvadratnih metara, koja je prva i sustavno istražila dr. Kornelija Minichreiter, posebno je to što je za sada otkriven prostor gdje su ukapani mrtvi što je dosta rijetko u starčevačkoj kulturi.
- Na ovom prostoru otkrili smo obredno-ukopni prostor na kojem su ukapani samo odabrani članovi zajednice. Nije to regularna nekropola - možda su i žrtvovani što upravo istražujemo, - kaže dr. Minichreiter. No, izvan ovoga područja je naselje i otkrivena je jedna stambena zemunica veličine 10 x7 metara, dječja igračka u obliku male posude, puno keramike, kamena sjekira... Naselje se sastojalo od zemunica (ukopanih jama) koje su uglavnom imale nizove drvenih stupova koji su držali krovnu nadstrešnicu. Unutar zemunice nalaze se kao dijelovi "kućnog inventara" mnogobrojni ostaci grubljeg i finijeg keramičkog posuđa, te puno kamenih alatki jer stanovnici ovoga naselja nisu znali za metal, kao i poznate keramičke dijelove, dijelove žrtvenika, figurice životinja, kamene sjekire... Ovih dana završili smo s istraživanjem velike zemunice u kojoj je pronađeno obilje keramičkog materijala ukrašenog impresom, tj. štipanjem koji su oblikovani kao klasje žita. Otkrili smo i komade slikanog posuđa koje je bojano crvenom bojom i ima na sebi tamnije uzorke. Tu je i klinasta sjekira koja je služila za sitnije poslove, kameno koplje, dječju igračku, pršljen ili amulet što tek trebamo utvrditi, utege od gline sa tkalačkog stana... Našli smo dijelove velikih posuda koje na sebi imaju dvostruke bradavice koje su služile za provlačenje špage i te su posude, vjerojatno, visile u spremištu za hranu. Ova zemunica bila je opasana viskom ogradom i u prvobitnoj namjeni služila je za stanovanje običnim pripadnicima plemena. No, kasnije-pretpostavljamo-netko od njih postao je ili poglavar plemena ili je imao neko veće značenje unutar zajednice što dokazuje naknadno ukopavanje ove velike ograde i nadstrešnice što ukazuje na svečaniji način življenja. Južno i zapadno od ove zemunice pronašli smo još dvije koje istražujemo. Zanimljivo je da smo u jednoj od njih otkrili deset žrtvenika i dvije glinene figurice što je rijetkost da zemunice imaju kućne žrtvenike. Rijetka su inače ovakva nalazišta, ali po svemu sudeći ovdje istražujemo najveće naselje starčevačke kulture koje se prostire na nekoliko tisuća kvadratnih metara i možemo reći da se nalazimo na mjestu gdje se rađala Europa. - kaže dr. Kornelija Minichreiter.
Teško je reći koji su nalazi vrjedniji. Da li su to ostaci obrednog žrtvenika s glinenom figuricom psa, ili gruba odnosno fina bojana keramika, ili veća količina kremenih artefakata koji svjedoče da su pripadnici ove kulture izrađivali alatke baš na ovom mjestu. Pronađena su i oruđa koja su korištena kao noževi, grebala strugala, sječiva..., a sva su izrađena od kamena rožđaka (čija je tvrdoća veća od čelika!) i kvarca. Za sada taj materijal pokazuje da naselje pripada ranoj starčevačkoj kulturi, tkz. „linear A stupnju" gdje su bojani ukrasi na keramici linearni, odnosno nema spiralnih ukrasa. Brojni ostaci životinjskih kostiju svjedoče kako su stanovnici ovoga naselja započeli s prvim pripitomljavanjem životinja (ovce, koze, sitni preživači...), kao i s prvim pokušajima obrađivanja zemlje.
- Ovo su nalazi jednog kompleksa kultura iz vremena prve zemljoradnje. To su stanovnici koji su se počeli baviti zemljoradnjom i proizvodnjom lončarije i ovo je nalazište ravno onima puno "razvikanijima" u znanosti i popularnim serijama, te ga možemo staviti uz bok ( pa i ispred) istraživanjima u nekim zemljama Podunavlja u Balkanskog poluotoka, - kaže dr. Zorko Marković, vanjski suradnik Instituta.
Za sada se znanstvenici ne žele upuštati u rekonstrukciju života naselja jer su, praktično, tek na početku. No, pretpostavlja se da se život odvijao kao i u istraženom naselju nedaleko brodskog sela Zadubravlje i koje je ušlo u školske udžbenike (istodobno sa Galovom) za peti razred. U tom naselju svaka je zemunica imala drvenu ogradu, a u dvorištu su pronađeni ostaci tkalačkog stana, te žrvnjevi kojima su drobljeni plodovi. U drugom dijelu naselja otkrivene su radionice za izradu keramičkog posuđa, odnosno „ zaokužena proizvodnja" od prve do posljednje faze izrade lonaca. Tu su bile i jame za vađenje gline kao i ograda na kojoj je sušena, a malo dalje nalazile su se radne jame s pećima za pečenje glinenog posuđa. Bile su dvije vrste peći: cilindrične za veće, te manje peći izdužene u obliku cigarete u kojima se peklo finije posuđe. U jednoj zemunici pronađeno je dvije tisuće što izrađenih, što poluizrađenih kamenih alatki pa se pretpostavlja da je to bila radionica. Tako se odvijao život u naselju pored nedalekog sela Zadubravlje koje je bilo puno manje nego ovo koje sada istražuju arheolozi na Galovu i koja će, prema predviđanjima, potrajati godinama. Ovdje još nisu pronađene radionice, ali arheolozi očekuju brojna značajna iznenađenje jer su - iako je istraženo tisućuipol kvadratnih metara, praktično tek "pokucali na ulazna vrata" ovoga naselja.
Očito je ljudima iz ranog kamenog doba brodsko Posavlje odgovaralo: padine Dilj-gore protežu se skoro do same Save koja je svoje korito često mijenjala i plavila zemljište sve do samih naselja. Nakon ledenog doba ovdje je klima postaja sve ugodnija za življenje, a u određenim vremenskim razdobljima Savu su mogli prelaziti, odnosno broditi. Sava ih je hranila, plavila (ostavljala plodni mulj) i bila „ prometnica" pomoću koje su dolazili u dodir sa ljudima koji su živjeli na području današnjeg brodskog ili prekosavskog bosanskog Posavlja.
Prvi nalazi starčevačke kulture otkriveni su u Hrvatskoj prije 100 godina ali se tek u posljednjih desetak godina otkrivaju druga nalazišta (do sada su evidentirana 66 naselja), a slavonskobrodsko Galovo arheolozi svrstavaju među najveća naselja starčevačke kulture nastala u ovom dijelu Europe.
Post je objavljen 06.01.2008. u 12:52 sati.