Marketing
Priče s nebeskih visina
Dragi moji blogeri, upravo sam na vijestima čula da su strašne gužve na granici.... jer nam je pola naroda otišlo na skijanje.
Eto... sad smo ostali sami doma i možemo napraviti tulum..... ili možemo u miru razgovarati.
Danas me ništa nije naljutilo..... Zadnjih dana se svi svađuckaju zbog Bozanićevog mišljenja o ateistima... pa ću vam na tu temu ispričati jednu istinitu priču....
Umro ateist SDP-ovac i došao na drugi svijet.
Na vratima ga sveti Petar rasporedi u pakao.
Prošlo deset dana ode Bog i proviri u pakao... kad ima što i vidjeti.
Sve čisto i uredno. Svatko radi svoj posao. Gori samo jedna vatra i oko nje sve uređeno.
Pokuca Bog na vrata i izađe vrag.
Pita ga Bog kako to da je tu sada sve tako uredno, a vrag reče:
- "Kako je došao onaj ateist SDP-ovac sve je uredio i sada sam prezadovoljan."
Zamoli on njega da mu ga posudi na tjedan dana.
Prošao tjedan , dva. Prošao mjesec, ali Bog ne vraća SDP-ovca.
Ode vrag na vrata raja i pokuca. Izađe Bog i vrag mu reče:
- "Gospodine Bože nije u redu. Posudio sam ti SDP-ovca na sedam dana... prošao je mjesec, a ti ga ne vraćaš",
a Bog odgovara:
- "Kao prvo ja nisam gospodin Bog, ja sam drug Bog, a kao drugo... ja ti vjerovatno i ne postojim."
I sada kada smo Bozaniću objasnili neke stvari o ateizmu.... možemo ispričati i jednu malo ozbiljniju priču...
za one kojima ne treba crtati... nego kuže od šuba....
Tajna raja - Bruno Ferrero
Nakon dugog i herojskog života, jedan je čovjek dospio na drugu stranu i bi mu dodijeljeno mjesto u raju.
Po prirodi je bio jako znatiželjan, pa zamoli da, prije nego ode u raj, zaviri i u pakao.
Anđeo ga, da mu udovolji, povede u pakao.
Našao se u prostranoj dvorani s velikim stolom, u sredini natrpanim tanjurima punim najslasnijih i vrlo ukusnih jela. Sustolnici koji su sjedili unaokolo bijahu iscrpljeni, blijedi, sama kost i koža - pravi jadnici.
"Kako je to moguće", upita čovjek svoga pratioca, "sa svim onim blagom pred njima?"
"Vidiš, kad dođu ovamo svi oni dobiju dva štapića kao pribor za jelo, samo su dugi preko metra i mora ih se, strogo propisano, držati za krajeve. Samo tako mogu prinijeti hranu ustima."
Čovjek se tresao od straha. Strašna je kazna tih jadnika, koji uza sav trud nisu mogli pojesti ni mrvice.
Ne želeći vidjeti ništa više, zamoli da pođu u raj.
U raju ga je čekalo iznenađenje.
I raj se sastojao od prostrane dvorane kao što biješe ona u paklu. Na sredini je bio stol prostrt najslasnijim jelima, a za stolom mnoštvo ljudi. Kao i u paklu, i oni su imali štapiće duge preko metra, za uzimanje hrane.
Razlika je bila jedino u tome: ovdje su ljudi za stolom bili veseli, uhranjeni i pucali od smijeha.
"Ali, kako je to moguće?" upita čovjek.
Anđeo se nasmješi. "U paklu se svatko muči da dohvati hranu i da je prinese vlastitim ustima, jer tako su se ponašali cijelog života.
Ovdje je obratno, svatko štapićem uzme hranu i gleda kako je ponuditi bližnjemu."
Raj i pakao su u tvojim rukama. Danas.
07.01.2008.
Pravoslavnim vjernicima... od sveg srca želim SRETAN BOŽIĆ!
Post je objavljen 05.01.2008. u 17:47 sati.