Hrvatsko cjepivo MoPaRu izaziva sve veći broj nuspojava, posebice seroznog meningitisa, pa roditelji sve češće sami plaćaju strano cjepivo
Piše DIVNA ZENIĆ
Iako pedijatri i infektolozi već godinama upozoravaju kako cjepivo MoPaRu zagrebačkog Imunološkog zavoda, koje štiti od ospica, zaušnjaka i rubeola, zbog velikog broja nuspojava, prije svega meningitisa, treba zamijeniti stranim, modernijim cjepivom, država te zahtjeve ne uvažava.
Istodobno, i izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) upućuju na porast broja nuspojava - u statistici za 2006. godinu evidentirano je 70 prijavljenih nuspojava Hrvatsko su cjepivo već prestale koristiti Slovenija, Makedonija, BiH...MoPaRu-a, dok ih je godinu dana ranije bilo 64. Od lanjskih 70 nuspojava, 45 ih se odnosi na postvakcinalne zaušnjake, dok je kod 12-ero djece u dobi od 12 do 15 mjeseci nakon cijepljenja registriran serozni meningitis. Liječnici ističu kako je brojka prevelika da bi se zanemarila, napominjući kako je stvarni broj vjerojatno i veći od broja prijavljenih slučajeva.
Velik broj pedijatara i infektologa zbog toga favorizira strano cjepivo priorix, koje proizvodi britanska farmaceutska kompanija GlaxoSmithKline, no u HZJZ-u odbacuju mogućnost da će se domaće cjepivo zamijeniti njime.
Posljedica nema
Prof. dr. Ira Gjenero-Margan, voditeljica Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a, navodi kako nema razloga za promjenu efikasnog cjepiva koje se koristi više od dva desetljeća i koje ni kod jednog djeteta nije ostavilo neku trajnu posljedicu. Objašnjava da su nuspojave MoPaRu-a blage.
S tim se, međutim, ne slažu u Hrvatskom pedijatrijskom društvu, gdje naglašavaju kako su nuspojave MoPaRu-a ozbiljnije i brojnije nego kod modernih cjepiva.
- Nitko MoPaRu-u ne osporava kvalitetu i učinkovitost, ali je i činjenica da to cjepivo sadrži stare vakcinalne sojeve, zbog čega se i zalažemo da ga se zamijeni modernijim, s manje opasnih nuspojava. Zašto bi djeca nakon cijepljenja dobivala zaušnjake i posebice serozne meningitise, ako se to može izbjeći - ističe prof. dr. Vjekoslav Krželj.
Na ozbiljnost nuspojava domaćeg cjepiva upozorava i dr. Goran Tešović, koordinator Službe za infektologiju dječje dobi u zagrebačkoj klinici “Dr. Fran Mihaljević”, gdje je na Klinici liječeno 13 mališana s postvakcinalnim meningitisom, a godinu dana ranije njih 17. Pad je, prema njegovim riječima, rezultat toga što roditelji u Zagrebu, prema preporuci pedijatara, u sve većem broju koriste strana cjepiva, koja moraju plaćati.
- Ako je to cjepivo tako dobro, zašto su ga prestale koristiti druge zemlje, primjerice Slovenija, Makedonija i BiH - zaključuje dr. Tešović.
Državni otpor
•• Otpor državnih epidemiologa prema uvođenju novih cjepiva nije nikakva novost - liječnička struka se, podsjećaju u Hrvatskom pedijatrijskom društvu, dugo borila i da se cijepljenje protiv hemofilusa influence B, koje štiti od meningitisa, uvede u kalendar obveznog cijepljenja, a borba i medijska prepucavanja bila su potrebna i da bi se cjepivo protiv hepatitisa B u Hrvatskoj “prebacilo” s 12-godišnjaka na dojenačku dob, kako je to uobičajeno u svijetu.
Dr. Goran Tešović upozorio je još 1993. godine u najuglednijem svjetskoh medicinskom časopisu “Lancet” na slučajeve meningitisa, kao reakciju na to cjepivo.