Marketing
BROD NA SAVI OČIMA KRONIČARA FRANJEVAČKOG SAMOSTANA X
GODINA 1749.
„[Požar]. U ovom časnom samostanu Presvete Trojice izbio je 11. travnja požar, ali smo ga, Božjom pomoću, uspješno ugasili.
GODINA 1750.
[Gradnja kora]. Te je godine bila dovršena gradnja našega kora crkve Presvetoga Trojstva u Brodu, i to u cijelosti koliko je širok zid, na blagdan svetoga našega serafskog oca Franje; toga je predvečerja prvi puta u njemu održana svečana Večernja.
Djeram u Brodskom Stupniku
GODINA 1751.
[Redovnička obitelj u Brodu]. Za gvardijana ovoga časnoga samostana Pre¬svetoga Trojstva u Brodu potvrđen je za drugu godinu velečasni otac Mihael Benčević, a za vikara velečasni otac Andrija Srimić. Novi lektor filozofije postao je veoma časni otac Luka Bebrić iz Broda. Nedjeljni propovjednik bio je Klement Trgovčić iz istoga mjesta, a potvrđeni je blagdanski propovjednik za drugu godinu bio velečasni otac Josip Opašević. Cijela redovnička obitelj imala je ukupno 28 braće.
[Rešetke na koru]. Radinošću i marljivošću velečasnoga oca Mihaela Benčevića, djelatnog gvardijana, te su godine načinjene rešetke na koru, a načinio ih je brat Paškal Žeblec, svečano zavjetovani brat laik, a na kor su postavljene 23. kolovoza.“
Tu je godinu Papa Benedikt XIV proglasio Svetom godinom, koja se po papinom dopuštenju u Nadbiskupijama i biskupijama slavila šest mjeseci i to prema Papinoj buli, u kojoj je između ostalog određeno:
„1. Valjalo je posjetiti stolnicu i druge tri crkve u istom mjestu. Te je crkve odredbom papinske bule valjalo posjetiti u roku od petnaest uzastopnih ili isprekidanih dana i ondje izmoliti uobičajene molitve. 2. Moreplovci i putnici mogli su dobiti oprost po povratku kući, ako su posjetili župnu crkvu, pa i poslije istijeka vremena određena za jubilej. Zatvorene redovnice, redovnici, zatvorenici itd. bili su oslobođeni od tih posjeta. Bolesnici također, kao i oni koji su bili spriječeni nekom drugom fizičkom ili psihičkom zaprekom.“
Stiče se dojam da se kroničar iznenadio, možda čak i začudio papinom odlukom, koju opisuje ovako:
„Primjećuješ, dobrostivi čitaoče, da u toj buli, hoću reći, u sveopćem jubileju, nije propisan ni post ni milostinja, kao što su obično propisivali ostali pape predšasnici, nego su propisani jedino posjeti crkvama. Posjeti su bili tako strogo propisani da je biskupijsku crkvu ili stolnicu s ostale tri crkve u istom mjestu valjalo posjetiti u roku od petnaest dana. Tko je u procesiji posjećivao spomenute crkve, vremenski mu se rok skraćivao na pet dana. A sada razmisli gdje se u ovoj biskupiji nalazi stolnica i kolika je udaljenost odavle do nje, od Broda do Zagreba!“
„U ovoj Zagrebačkoj biskupiji taj svekoliki jubilej proslavljao se od 1. svibnja do 1. studenoga te godine.
[Jubilej u župama]. Budući da je za ostvarenje posjete crkvama trebalo prevaliti tako dug put, zbog fizičke i psihičke zapreke posjete nije bilo moguće ostvariti ne samo nekima, nego najvećem dijelu puka, dapače svima osim nekolicini. Razmislivši zrelo o tome, Zagrebački je kaptol (biskup se te godine nalazio na zasjedanju Zajedničkog sabora) u smislu paragrafa »Moreplovci pak«, koji se nalazi u papinskoj buli, protegnuo taj oprost na sve župne crkve za sve vjernike koji su fizički ili psihički bili spriječeni, a nipošto ne za one koji su za takav, iako veliki put, bili sposobni.
Istina je doduše da su se neki (kažem neki, jer u odnosu na one koji nisu išli, zaista su malobrojni), potaknuti pobožnošću i dobijanjem velikoga duhovnoga blaga, odvažili na taj daleki put. No budući da veći dio puka nije mogao ići u Zagreb, obavio je posjete crkvama ovdje, posjećujući naime, crkvu Svetoga Roka u trgovištu Varoš, crkvu Blažene Majke u Tvrđavi, kapelicu Svetoga Lovre na groblju i našu župnu crkvu Presvetoga Trojstva, i to u procesiji. U tim procesijama, posebice u nedjelje i blagdane svaki je puta bilo tri do četiri tisuće ljudi, što muškaraca što žena. Da si, dragi čitaoče, bio ovdje i sve to promatrao, odmah bi uočio da je procesija bila dugačka od Tvrđave do groblja. A to je tek procesija s malenim brojem ljudi!
Kapela Svetog Lovre na brodskom groblju danas
Uzastopnih petnaest dana te su procesije vodili pojedini naši svećenici iz ovoga samostana Presvetoga Trojstva, a ostali su u samostanu ispovijedali.
Te procesije, koje su se održavale na tako svečani način i kroz toliko dana, a posebice što im je svaki puta prisustvovalo najmanje osam redovnika, toliko su izgradile ovaj kršćanski puk, da su se mnogi, koji su cijeli život proveli u ropstvu kneza paklenoga, vratili u ovčinjak preljubljenoga Spasitelja našega Isusa Krista. Gledajući, naime, te procesije, što su se održavale na tako svečani način, svaki je ovako razmišljao: 'Ove procesije, kakvih dosada nije bilo, zacijelo su dokaz posebnoga oprosta. One su znaci pojedinačnih oprosta. Dakle, to je vrijeme najpogodnije vrijeme spasenja, to je vrijeme najprikladnije da se ispovjedniku očituju grijesi cijeloga života, posebice oni koje je netko propustio zbog srama i zloće'; to se uistinu i događalo, kako oci ispovjednici najbolje znaju. Ti jubilejski oprosti dobivali su se od 18. kolovoza do 2. rujna isključivo u ovom mjestu.
[Bunari uz samostan]. Te su također godine za gvardijanata spomenutoga velečasnog oca Mihaela Benčevića samostanskim troškovima bila iskopana dva bunara uz samostan, jedan u vrtu, a drugi u dvorištu nedaleko blagovaoničkih prozora što gledaju na Savu.
Tvrdjava Brod, Kurtine – glavni bedemi
GODINA 1752.
[Prva kapitularna skupština Josipa Jankovića]. Za gvardijana ovoga časnoga samostana 24. lipnja izabran je velečasni otac Marko Orašanović, za vikara veoma časni otac Mihael Lipovčić. Za lektora filozofije u drugoj godini bio je potvrđen veoma časni otac Luka Bebrić, također i nedjeljni propovjednik veoma časni otac Klement Trgovčić, a za blagdanskog je bio postavljen veoma časni otac Ilija Jurić.
Redovnička je obitelj ukupno imala 25 braće. Te su odluke donesene za vrijeme prve kapitularne skupštine mnogopoštovanoga oca Josipa Jankovića iz Vukovara, provincijalnog ministra i djelatnog generalnog definitora svekolikog serafskog reda, u Somboru, u samostanu posvećenom Presvetoj Trojici.
Post je objavljen 01.01.2008. u 00:05 sati.