Pregled posta

Osmi roman Paula Austera ''Mr. Vertigo” vraća nas u bližu prošlost Amerike, u kasne dvadesete godine dvadesetog stoljeća. To je, na početku, obična priča o dječaku Waltu, inteligentnoj uličnoj protuhi. Taj Walt, siroče, stvarno nema što ostaviti na jadnim gradskim ulicama onog dana kad upozna svog budućeg učitelja letenja, meštra Yehudija. Tako započinje novi i nevjerojatni život u kojem se jedan devetogodišnjak preobraća u neku vrstu urbanog Petra Pana, ili još bolje Huckleberryja Finna koji lebdi. Njegov pak mentor, meštar Yehudi, navodno Židov iz Budimpešte, uvjerljiv je simbol one stare, uvrnute dylanovske Amerike. Kao i u drugim svojim romanima, Paul Auster će se i u «Mr. Vertigu” umješno poigravati s američkom mitologijom, a u romanesknu radnju vješto uplitati izmišljene historijske koincidencije (primjerice, prva Waltova levitacija odigrat će se istovremeno kad i Lindberghov prelet preko Atlantika). Walt, koji je tako brzo naučio letjeti i postao velikom »medijskom« zvijezdom, još brže će oboljeti od pogubne bolesti za svoj posao: vrtoglavice. A onaj isti meštar Yehudi, koji je tako uspješno inicirao Walta u svijet levitacije, morat će, kad magija letenja sasvim iščezne, dječaka Walta vratiti u svijet običnosti.

Iako je u romanu «Mr. Vertigo” dan lijep prikaz američkog života u dvadesetima, Auster nije ni ovoga puta pisao epsku priču. Njemu su američke dvadesete samo polazište za romanesknu »ras-pravu« o jednom od najvažnijih fenomena 20. stoljeća, a taj se fenomen zove progres. Waltova slava, kao i slava progresa u romanu «Mr. Vertigo” (premijerno objavljenom prije desetak godina) bit će jako kratka ali i tako neshvatljivo bolna da je više nitko nikada neće moći zaboraviti.