Uf,što me ova knjiga namučila.Početak mi je bio obećavajući,ono što sam pročitala na koricama knjige isto je bilo obećavajuće.Ali...
Ta ljubav je stvarno bila čudesna,zapravo više čudna nego čudesna.Jedne noći,u jednom
bordelu,rodilo se dvoje djece.Curica je bila prekrasna,savršena,a dječak je bio čudovište.Bio je s nekim batrljcima umjesto ruku,grozne ogromne glave s nekim izraslinama,bez ušiju,rascijepljenog jezika.Izgledalo je da neće preživjeti,međutim,ne samo da je preživio nego je i razvio jedan oblik komunikacije,čitao je misli i mogao je vidjeti prošlost,sadašnjost i budućnost.Uglavnom,njih dvoje su se zavoljeli još kao djeca,ali kasnije ih je život rastavio pa ponovo sastavio.Možda sve to zvuči lijepo,ali meni je bilo ubibože dosadno.Kasnije sam prekakala čitave stranice,vježbala Buzanovo brzo čitanje i molila se da što prije dođem do zadnje stranice.Konačno kraj.Suma sumarum:knjiga koju ne bih preporučila za čitanje.
A sad malo o ovom prekrasnom snijegu,o bijelom Božiću,pravom white Christmasu.Snijega kao u priči,bor nam je prekrasan,kuću smo osvijetlili kao nikad do sad,ma sve je odlično.I snješko u dvorištu je baš simpatičan,ima kapu i šal.Najavljuju novi snijeg,a ako to bude istina,stvarno će nas zatrpati.Sretan Božić i Nova!
Post je objavljen 28.12.2007. u 08:27 sati.