Pregled posta

DANAS JE BOŽIĆ !!!

*********

*****************

Božić je rođendan Božji na zemlji. Božić je avantura Boga koji želi biti blizak čovjeku. Božić je rođendan Boga neizrecive ljubavi koji je postao čovjekom.
U Božiću se pojavilo Božje čovjekoljublje, njegova dobrota, nježnost i blagost. U Božiću Bog je prvi rekao: 'Volim te, čovječe!'

Bog te voli! Bog te neizmjerno ljubi! Isus se zbog tebe rodio u Betlehemu!"
/kardinal Josip Bozanić/

****************************
****************************

Po mnogim izvorima, najstarija poznata božićna pučka popijevka je "Bog se rodi v vitliomi" koja opisuje pučko viđenje Isusova rođenja prema Lukinu evanđelju /glava 2./. Ta pjesma, nažalost danas zanemarena, ima svoju duboku pučku teologiju "Bog se rodi v vitliomi, đavlu silu tak da slomi", dakle Božjim rođenjem nadvladano je zlo.
Pjevanje u hrvatskome glagoljaškom bogoslužju jedinstveno je u rimokatoličkom obredu, a hrvatsko pučko glazbeno naslijeđe etnolozi smatraju najstarijim u Europi, Pučke crkvene pjesme prenošene su od uha do uha s koljena na koljeno. Zapisivali su ih pisari nazivani glagoljašima. Glagoljaško pjevanje može biti jednoglasno i višeglasno, ali uvijek bez instrumentalne pratnje. U tim napjevima ima elemenata gregorijanskog korala te svjetovnoga vokalnoga folklora. Glagoljaška »Bog se rodi v Vitliomi« /Bog se rodio u Betlehemu/ smatra se jednom od najstarijih božićnih pjesama uopće. Najstariji zapis te pjesme potječe iz 14. stoljeća, no više je nego sigurno da je mnogo, mnogo starija jer je zapisu moralo prethoditi dugo vrijeme usmene predaje. Nastala je u okružju staroslavenske liturgije, ali se raširila i u „latinične krajeve“. Pjesma »Bog se rodi v Vitliomi« na repertoaru je mješovitog pjevačkog zbora Društva prijatelja glagoljice iz Zagreba koji predvodi muzikolog dr. Izak Špralja, ugledan član franjevačke redovničke zajednice samostana na Ksaveru. Franjevci sa Ksavera i danas od vremena do vrijeme bogosluže na staroslavenskom jeziku.
Ova božićna pjesma jedna je od najstarijih koleda koja opisuje rođenje Isusovo prema Lukinu Evanđelju. Sastavljena je od rimovanih osmeračkih distiha, a pripada u najstarije hrvatske pravilne silabičke stihove. Objavljena je u Pariškom kodeksu iz 1380.

Bog se rodi v Vitliomi
djavlju silu tagda slomi.

Gradu ime tako biše
kako božji prorok piše.

Tu pastiri blizu stahu
pri ovčicah i ne spahu.

Svitlost božja na njih pride
pred kov noćna tma otide.

Pastiri se čudovahu,
glasom k Bogu vsi vapjahu.

Mnoštvo an'jel tu vijahu,
slavu božju ki pojahu.

Jedan an'jel do njih teče
i prišad im tako reče:

"Ja vam danas radost pravlju
i na put vas ja nastavlju.

Spasitelj se rodi danas
ki je prišal z neba za nas.

Ne kasnite dulgo stati,
oćete ga blizu najti.

Povit leži v Vitliomi,
u jasalceh, v tujem domi."

Kad pastiri to slišaše
Duhom svetim se važgaše

ter se na vkup zgovoriše
jednim glasom vsi rekoše:

"Potacimo k Vitliomu,
potacimo k božju domu;

pogledajmo božja grada,
pozdravimo Boga mlada!"

Oni tamo skoro tekše
i najdoše čudo vekše:

Diva sina povijaše
ki vsim svitom obladaše.

Travicu mu prostiraše,
Bog v jasalceh počivaše.

Mladenac je slaji meda
ki na pravih slatko gleda.

Volak zimu odgonjaše,
oslak mu se poklanjaše.

Skoti Boga znahu tada,
a grišnik ga ne zna sada.

Pastiri se povratiše,
glasom Boga pohvališe.

Slavu božju ku vidiše
i druzim ju navistiše.

O Isuse, božji sinu,
slava budi tebi vinu!

Sinu božji, budi hvaljen
va vse viki vikom. Amen.

Malo je koji narod kao Hrvati sveti evanđeoski iskaz o rođenju Isusa Krista opjevao u stotinama milozvučnih stihova, i uresio desetinama ljupkih napjeva stvorivši veličanstvenu pučku hrvatsku kršćansku epopeju. Ona je u doslovnom smislu narodna jer ju je gotovo u cjelini spjevao narod ustima svojih anonimnih pjesnika, i prenio nam je usmenom predajom izvodeći ju stoljećima, iz godine u godinu o milosnom božičnom vremenu, po uzoru na pjev silne nebeske vojske iz Lukina evanđelja. Taj milosni božični pjev i danas, kao što je to bilo i u prošlosti, iz tisuća hrvatskih grla razliježe se domovinom Hrvatskom. Čujemo ga u domovima, seoskim putovima i gradskim ulicima, koncertnim dvoranama a nadasve crkvama, svetištima i hramovima. Na putu do Božjeg prijestolja razliježe se on hrvatskim nebom poput betlehemskog anđeoskog pjevanja.
Vrednujući tu pojavu mjerilom povjesničara vjere, književnosti i glazbe, jer tim granama našeg uljudbenog stvaralaštva pripada, valja zaključiti da hrvatske pučke božične popijevke predstavljaju milosni dar vjere. U njima se iščitavaju Božja otajstva utjelovljenja i rođenja Spasitelja svijeta; evanđeoske poruke mira, radosti, veselja i sreće; poziv na vlastito obraćenje u traženju oprosta ne samo od Boga nego i od ljudi te poticaj na darivanje i solidarnost.
Povjesničari književnosti u božičnim popijevkama otkrivaju ne samo najstarije pokušaje pjesničkog umijeća Hrvata nego i u mogim popijevkama vrsno složene spjevove, prava mala remek-djela. Stoga dok pjevaš božičnu popijevku nastoj osjetiti ljepotu pjesničke riječi, uočiti usporedbe i slike kojim je opisano božično otajstvo, obogati i svoj vlastiti jezik dražešću i Ijupkošću sročenih izraza u pojedinim božičnim popijevkama.
U glazbenom pogledu napjevi božičnih popjevaka predstavljaju glazbenu minijaturu. U umjetnosti su minijature veoma cijenjene. Tako i božične popijevke ne zaslužuju karikiranja, kao što to čine neki s "estrade" nego je potrebno cijeniti dušu koju je narod udahnuo tim popijevkama. Zato sva subjektivna prekrajanja ili nadograđivanja nagrđuju i usmrćuju.
Dok pjevaš božične popijevke budi radostan i sjeti se da ti one upućuju poziv da obnoviš svoju pradjedovsku vjeru do dubine svoga bića.
/dr. Miho Demović/

****************************
****************************


Danas se božićevalo!

*******

Za stolom je bila okupljena cijela naša obitelj, a darovi su se otvarali poslije ručka. Bilo je smijeha, razgovora, komentara, ... , a najvažnije druženje kakvo samo Božić može omogučiti, sve nas spojiti i razgaliti.

******************

I tako sam se polako vratila i u djetinjstvo ...I morala staviti ovu pjesmu:


/Hvala ti Metkoviću moj !/

Čestit i blagoslovljen vam Božić !!!



Post je objavljen 25.12.2007. u 18:39 sati.