Ti....
Koji me vodis kroz ove putove hladne i mračne...
Ti...
Koji dajes osmijeh mom licu i brišeš svaku suzu koja hoće da krene...
Ti..
Koji me vodiš za ruku i probijaš se kroz onu masu ljudi držeći me što čvršće da me ne izgubis...
Ti...
Koji imas tako lijepe oci.... i naljepse usne...
Ti...
Koji imas predivan pogled pun razumjevanja i topline...
Ti...
U čijem se zagrljaju gubim dok osjećam kako me tvoje ruke sve čvršće stišću...
Ti...
Koji mi pokazuješ najljepšu stranu ljubavi...
Ti...
Koji mi poklanjas toliku ljubav a za uzvrat tražiš samo sitnicu (moj jedan osmijeh)...
Ti...
Koji si od male djevojčice učinio pravu ženu...
Ti...
Znas li da si moj život? Moja jedina radost? Moj ostvareni san? Moj idol?
Naravno da znaš... kao što znaš i da te volim... onako.. kao što nikoga nisam... i više nikada neću...
Post je objavljen 20.12.2007. u 16:39 sati.