Pregled posta

Proslava 10. Obljetnice kulturnog stvaralaštva nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj

Priredio: THEO LJUBIĆ:

Jučer, 19. prosinca ove godine, s početkom u 12.00 sati su u staroj Gradskoj vijećnici u Zagrebu dodijeljene nagrade i priznanja mnogim djelatnicima i predsjednicima nacionalnih manjina od strane Savjeta za nacionalne manjine, a povodom 10. Obljetnice kulturnog stvaralaštva nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.
Manifestacija "kulturno stvaralaštvo nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj" održava se od 1998. godine u Zagrebu u organizaciji Ureda za nacionalne manjine Republike Hrvatske (do 2002.), odnosno Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske (od 2003.). Riječ je o jednoj večernjoj priredbi u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, na kojoj svaku organiziranu manjinsku nacionalnu zajednicu s jednakom minutažom zastupa jedna, rjeđe i dvije izvedbene skupine, koje su usto ponekad sastavljene od članova više podružnica određene manjine. Priredba obično traje dva i pol sata. Redovito je snimaju i odgođeno emitiraju Hrvatska televizija i Hrvatski radio, te je u tom smislu Manifestacija najvećoj i najvidljivijoj multimanjinskom priredbom u Republici Hrvatskoj.
Naravno, dvorana je uvijek popunjena, no ulaznice nisu u slobodnoj prodaji, već ih organizator distribuira manjinskim ustanovama i udrugama, a ove ih dalje raspoređuju. Slijedom toga, za pretpostaviti je da publiku većinom čine pripadnici manjina. Među posjetiteljima manifestacije redovito su i visoki predstavnici Vlade Republike Hrvatske,saborski zastupnici, čelnici manjinskih institucija i udruga, predstavnici grada te drugi uglednici političkog života. Na početku se izvodi državna himna, slijede govori predsjednika Savjeta kao organizatora i predstavnika Vlade Republike Hrvatske kao pokrovitelja, a zatim je središnji dio koji obuhvaća nastupe glazbenih i/ili plesnih skupina nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Na kraju se svi izvođači okupljaju iznova na pozornici uz himnu Europe, Beethovenovu "Odu radosti".
Takva osnovna koncepcija utemeljena je već prvom Manifestacijom i zadržala se do danas. Značajno odstupanje od toga učinjeno je jedino 2000. godine, kada je umjesto priredbe organizirana izložba tradicijskih glazbala nacionalnih manjina u Galeriji Klovićevi dvori, uz nekoliko manjih prigodnih programa tijekom trajanja izložbe. Osim toga, u početku je priredbi u Velikoj dvorani KDVL slijedila iznimno bogata ponuda jela i slastica za sve nazočne u predvorju KDVL, što je od 2002. postupno ukinuto. Među manjim razlikama u strukturi cjelokupna događanja treba spomenuti da je priredba ponekad popraćena izložbom manjinske izdavačke djelatnosti u predvorju KDVL, da se do uključivo 2003. godine nastupima manjinskih skupina pridodavao i nastup gostiju (1998. bili su to Branko Blaće i Dario Mirković, a potom i Mješoviti pjevački zbor "Lira" iz Zagreba ili pak da je umjesto današnje himne Europe zajednička točka sviju sudionika na prvoj Mnifestaciji bila "Neka cijeli ovaj svijet" iz mjuzikla "Jalta, Jalta".
Odabir izvodjača koji na Manifestaciji predstavljaju i zastupaju određenu manjinsku zajednicu provode same manjinske organizacije u dogovoru sa Savjetom, članovima programskog odbora, stručnim suradnicima i redateljem priredbe. Zbog složenog sustava odlučivanja, kao i radi uvažavanja različitosti pristupa kulturnim izričajima, organizatori ne zadiru u sadržaje izvedbi. Čvrsta načela kojima se vode jedino su limitiranje duljine nastupa i broja izvođača. Sudeći spram percepcije Manifestacije među voditeljima i članovima manjinskih kulturnih društava, novinarima i drugim upućenim posjetiteljima, stavovi o poželjnoj izvedbi vrlo su različiti.
Nekima je najvažnije da su izvedbe žive, zanimljive i/ili efektne, nekima je ključna visoka umjetnička kvaliteta, neki bi manje folklora, nekima je presudna etnička autohtonost, itd. Pritom nije riječ samo o različitim prioritetima, već o njihovu različitu poimanju. Ipak, u mjeri u kojoj ih je moguće sumirati, iz takvih se raznorodnih htijenja kao dominantne ideje Manifestacije izdvajaju kvaliteta te ozbiljnost i dostojanstvenost prikazanih sadržaja. U smislu izvedbenog žanra dominiraju folklorne stilizacije kao susretište kvalitete i etične sposobnosti, što je uostalom i sukladno općoj strukturi manjinskog kulturnog amaterizma.
Na proteklih devet Manifestacija, najzastupljenije su bile folklorne skupine Bošnjaka, Čeha, Mađara, Makedonaca, Roma, Rusina i Ukrajinaca, Slovaka, Srba i Crnogoraca, a nakon njih pjevački zborovi i skupine u bošnjaka, Crnogoraca, Makedonaca, Nijemaca i Austrijanaca, Poljaka, Rusa, Slovenaca, Talijana rjeđe i Čeha, Rusina i Ukrajinaca, Slovaka i Srba). Tek u ponekih manjina javljaju se kao smostalna izvodilačka tijela plesne skupine Nijemaca i Austrijanaca, te Židova, a također instrumentalni sastavi i ansambli u Židova, rjeđe u Slovenaca i Talijana, a posve su rijetki nastupi solista pjevača ili instrumentalista.
U današnje doba, Manifestacija zauzima čvrst položaj najuglednije i najpoznatije manjinske priredbe u Republici Hrvatskoj. Koncepcijom predstavljanja glazbenog i plesnog stvaralaštva koje nastaje pod okriljem sviju organiziranih manjinskih zajednica u Hrvatskoj jedva da i ima pandana koji bi se s njom mogao mjeriti. Najsrodnija joj je riječka Etno-smotra, no programi Etno-smotre s jedne strane šire koncipirani (obuhvaćaju veći broj i različite tipove događanja) i otvoreni najširoj publici (središnji program odvija se na riječkom Korzu), a s druge strane lokalnog dosega i ograničeniji obzirom na broj zastupljenih manjinskih zajednica. Preostale multimanjinske priredbe izrazito su lokalnog karaktera, gotovo nepoznate široj javnosti, sučeljene sa znatnim organizacijskim poteškoćama, i tomu slično (primjerice Smotre u Starim Jankovcima i Okučanima).
Na županijskim i loklnim razinama, kao i na razinama manjinskih zajednica uvelike naime dominira zatvorenost u vlastitim okvirima. Upravo je u tom i temeljna vrijednost Manifestacije - ona snažno podupire ideju anatomije manjinskih kulturnih izričaja i istodobno pridonosi izgrađivanju međukultunog i međuetničkog dijaloga, afirmirajući time multikulturalnost hrvatskog društva u cjelini.

Od pjevačkih zborova, dramskih i plesnih skupina, folklornih i pjevačkih skupina, te inih koji su dosad nastupali na Manifestaciji, neizostavno treba spomenuti pjevačke zborove "Drei Rosen aus Vukovar" iz Vukovara, "Brevis Donau" iz Osijeka, "Deutscher Sangerchor" iz Zagreba, plesnu skupinu "Agram" iz Zagreba, te glazbenu i plesnu skupinu "Edelweiss" od Nijemaca i Austrijanaca, zatim talijanske folklorne skupine iz Vodnjana i Galižane, limenu glazbu iz Tara, pjevačku skupinu "Marco Garbin" iz Rovinja, pjevačke zborove "Giuseppina Martinuzzi" i "Minicantanti" uz plesnu skupinu "XL" iz Labina, a od Crnogoraca tu su svakako najpoznatiji pjevačka i folklorna društva "Peroj 1657"., pjevačka skupina "Montenegro-Montenegrina" iz Rijeke i "Montenegro" iz Zagreba. Romska nacionalna manjina ima folklorne skupine društva "Zlatna korita" iz Kuršanca i Čakovca, "Terne romane luluđa" iz Pule, "Crne strijele" iz Međimurja, "Romsko srce" iz Zagreba" i Darda" iz Darde.
Rusini i Ukrajinci imaju folklorne ansamble, folklorne skupine društva "Joakim Hardi" iz Petrovca, "Ukrajina" iz Slavonskog Broda, "Osif Kostelnik" iz Vukovara, "Ivan Franko" iz Vukovara i "Osijek" iz Osijeka, te mnogobrojne soliste uz glazbeni sastav. Srbi imaju folklorne skupine društava "Branko Radičević" iz Darde, "Jovan Lazić" iz Belog Manastira, "Đurđevdan" iz Drežnice, "Branislav Nušić" iz Borova i skupina iz Okučana, te folklorni ansambl iz Vukovara i pjevačku skupinu iz Zagreba.
Slovenci imaju pjevačke zborove "Slovenski dom" iz Zagreba, "Bazovica" iz Rijeke i "Triglav" iz Splita, pjevačku skupinu "Dr. France Prešeren" iz Šibenika, te glazbeni sastav "Slovenica" iz Zagreba.
Bošnjaci imaju pjevačke zborove "Bulbuli" i "Arabeske", te folklorni ansambl iz Zagreba, dok su Makedonci nazočili s folklornim, pjevačkim i instrumentalnim skupinama društva "Krste Misirkov" iz Zagreba, "Kočo Racin" iz Pule, "Braća Miladinovići" iz Osijeka, "Ilinden" iz Rijeke, "Makedonija" iz Splita i "Ohridski biser" iz Zagreba.
Albanci imaju folklorne skupine društava "Shota" iz Rijeke i "Shkendija" iz Zagreba, te jedan gitarski duo. Češka nacionalna manjina nastupala je s folklornim skupinama "Holubička" iz Daruvara, "Jeteliček" i "Zahrebske sluničko" iz Zagreba, "Srdečko" iz Bjelovara, "Riječke ribice" iz Rijeke, te imaju i združenu folklornu skupinu iz Daruvara, Daruvarskog Brestovca i Zagreba i pjevački zbor "Kateriny", te instrumentalnu skupinu "Stari pratele" iz Bjelovara. Mađari imaju folklorne skupine društava "Csardas" iz Suze, "Plmonostor" iz Belog Manastira, "Petofi Szandor" iz Čakovca, "Sepsa" iz Kotline, "Kiskoszseg" iz Batine, te društva iz Osijeka. Židovi imaju plesnu skupinu "Or Hašemeš" iz Zagreba, te glazbene skupine "Jewseri" i "Žozeri" iz Zagreba. Poljska nacionalna manjina ima pjevačku skupinu iz Zagreba, a Rusi također imaju zagrebačku pjevačku skupinu. Slovaci imaju folklorne skupine društava "Franjo Strapić" iz Markovca Našičkog, "Ljudevit Štur" iz Iloka, "Braću Banas" iz Josipovca Punitovačkog i "Ivan Brnjik Slovak" iz Jelisavca, kao i pjevački zbor "Lira" iz Lipovljana.
Jučerašnjoj dodjeli nagrada predstavnicima hrvatskih nacionalnih manjina, koje je uručivao predsjednik Savjeta za nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, gospodin Aleksandar Polnauer, nazočili su mnogi uglednici iz političkog, javnog i kulturnog miljea Republike Hrvatske, među njima i saborski zastupnik talijanskog podrijetla Furio Radin, predsjednik političke stranke Hrvatski Zbor Tomislav Grgo Antičić, ...., te mnogi drugi, koji su se nakon podijeljenih nagrada nastavili družiti uz prigodan domjenak bogato serviran s morskim i kontinentalnim delicijama i vinima svih krajeva Republike Hrvatske, od istarskih, preko dalmatinskih, zagorskih, pa do slavonskih krajeva.

Post je objavljen 20.12.2007. u 11:34 sati.