Autor Dejan JAZVIĆ
Nacionalna struktura zaposlenih u brojnim državnim institucijama Bosne i Hercegovine ni izbliza ne odgovara zastupljenosti pojedinih naroda prema posljednjem popisu iz 1991.. Večernji list je prvi došao u posjed sveobuhvatnih podataka o nacionalnoj strukturu u 49 ministarstava, instituta, agencija, ureda, direkcija i drugih institucija koje se financiraju iz državnog proračuna. Samo se nekolicina njih može pohvaliti odgovarajućom zastupljenošću svakog od tri konstitutivna naroda.
Popis stanovništva
Jedna od tih institucija je tajništvo Parlamentarne skupštine BiH, gdje su ukupno angažirana 44 Bošnjaka (39,9 posto), 37 Srba (33 %), 24 Hrvata (21,5%) i sedam (6,2%) pripadnika “ostalih” naroda. U većini državnih ministarstava nacionalna zastupljenost je također približna onoj s posljednjeg popisa stanovništva. Primjerice, u Ministarstvu vanjskih poslova od 394 državna službenika i zaposlenika 191 je Bošnjak, Srba je 128, a Hrvata 74.
Od svih državnih ministarstava Hrvati su najviše zastupljeni u Ministarstvu pravde, Ministarstvu sigurnosti i Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. U sva tri ova ministarstva zastupljenost Hrvata je nešto iznad 20 posto. S druge strane, u Ministarstvu obrane radi manje Hrvata nego što bi trebalo prema posljednjem popisu. Inače, Bošnjaci su najbrojniji u svih devet ministarstava na državnoj razini, osim u Ministarstvu civilnih poslova, gdje uz 11 Hrvata radi jednak broj Bošnjaka i Srba, po 25.
I dok se Hrvati u državnim ministarstvima i ne mogu žaliti na neodgovarajuću zastupljenost, to im pravo u najvećem broju agencija nitko ne može osporiti. Manje od 17,4 posto Hrvata, kolika je njihova nacionalna zastupljenost prema zadnjem popisu, radi u Agenciji za statistiku, Agenciji za unaprjeđenje stranih investicija (FIPA), Regulacijskoj agenciji za komunikacije (RAK) i Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), gdje od 1.000 uposlenih radi 161 Hrvat. Ipak, od svih agencija, Hrvati su najmanje zastupljeni u Agenciji za rad i zapošljavanje i Agenciji za državnu službu.
U prvoj su među 20 zaposlenih samo dva Hrvata, dok je u drugoj isto toliko Hrvata među 16 zaposlenika. Mnogo boljom zastupljenošću Hrvati se mogu pohvaliti u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) i Agenciji za sigurnost hrane.
Granična policija je među državnim institucijama s najviše Hrvata. Od ukupnog broja zaposlenih više od 30 posto su Hrvati, ali je zato broj Srba u GP-u manji od 25 posto. Srbi su vrlo malo zastupljeni i u nedavno utemeljenim institutima. Od 27 zaposlenih u Institutu za mjeriteljstvo samo je jedan, a među 16 djelatnika Instituta za standardizaciju “čak” dvojica Srba.
Potpuno drugačija situacija je u Direkciji CIPS, gdje Srbi čine 50 posto ukupno zaposlenih. U ovoj instituciji od 18 djelatnika pet je Bošnjaka, te dva Hrvata i dva pripadnika iz reda “ostalih”.
Zanimljivi su podaci o nacionalnoj strukturi zaposlenih u uredima koji djeluju pri Vijeću ministara.
Tako u uredu predsjedatelja Vijeća ministara od pet zaposlenih četiri su Bošnjaka i jedan Srbin. Hrvata u premijerovom uredu uopće nema.
Vijeće ministara
Nijednog Hrvata nema ni među četiri zaposlenika Ureda koordinatora za reformu javne uprave.
Troje zaposlenih u ovom uredu su Srbi, a jedan je Bošnjak. Mnogo više računa o odgovarajućoj nacionalnoj zastupljenosti vodilo se u generalnom tajništvu Vijeća ministara, gdje je od 30 zaposlenih 11 Bošnjaka, devet Srba, sedam Hrvata i tri pripadnika ostalih naroda.
Među državnim institucijama gdje nema zaposlenih Hrvata je i Ured za razmatranje žalbi, te uprava za zaštitu zdravlja bilja.Od osam zaposlenih u Uredu za zakonodavstvo Vijeća ministara samo je jedan Hrvat. Toliko je Hrvata i u Konkurencijskom vijeću BiH koje ima ukupno 13 zaposlenih.
U Upravi za neizravno oporezivanje radi ukupno 2215 djelatnika, od čega 918 Bošnjaka, 828 Srba, 465 Hrvata i četiri “ostala”. Nedavno uspostavljena Služba za poslove sa strancima ima 73 djelatnika.
Najviše je Srba, 35, a osim njih tu su i 24 Bošnjaka, 13 Hrvata i jedan pripadnik nekog od drugih naroda.
Post je objavljen 17.12.2007. u 10:06 sati.