Zatvoriš li me u grumen zemlje,
U planinu ću se pretvoriti,
Rastući svom silinom, u obilju,
Odavno nataloženih čežnji.
Kao na ognjištu, iz žara,
Zapucketat će zadovoljstvom,
Raspirena strast u meni,
Jačati, rasti, rasplamsavati se
I postati buktinja u požudnoj ženi.
* * *
Ne stidim se priznati koliko te želim
Prepuštena tebi, u svojoj razgolićenosti.
Pa ja se i klanjam samo tvojim rukama,
Što me odvode u svijet savršenosti.
Nahrani sve moje želje lutalice,
Zadovolji pohotu u bujici isčekivanja,
Titrajima mi odgovori na upite tijela,
I uzvrati snagom zajedničkih eruptiranja.
A onda mi uzdah u krik pretvori
I pusti nek rijeka strasti progovori.
Nijedan vrisak ne može nadjačati,
Pjesmu ljubavi, što tijelo je stvori.
stihovi i grafika by Dahlia - Miris dunje
klikom na sliku, dobit ćete je u
veličini u kojoj je i izrađena