Marketing
BROD NA SAVI OČIMA KRONIČARA FRANJEVAČKOG SAMOSTANA VI
Svibanj
Svibanj u kronici počima zgobnom formulacijom što je običaj a što ne.
“Ako se gvardijanu svidi, na blagdan svtih Filipa i Jakoba može poslati svećenika u Slobodnicu; a ako ga ne pošalje, nije ni običaj.”
“Na blagdan Našašća Svetoga Križa običaj je poslati svećenika u Slobodnicu, gdje služi misu i blagosliva vinograde.”
Prije Uzašašća ili Spasova tri su “prosna” dana.
„6. Na prvi prosni dan oglašavaju se sva zvona, a »prikucava« se samo velikim zvonom za prvu misu koja se služi u pet sati. A u pola šest održava se procesija oko naše crkve; poslije procesije služi se misa u crkvi. Drugoga prosnoga dana zvona se oglašavaju kao i prvoga, a oko pola šest procesija kreće uz Savu prema trgu. Blagoslov se obavlja po običaju, a misa se služi pod križem na istom trgu. Na treći prosni dan događa se isto, ali procesija ide na Brekinju. Putem se blagosiva tri puta kod groblja. Na groblju se služi misa.
7... U pola osam kreće procesija iz naše crkve prema crkvi Svetoga Antuna u Podvinju, a vodi je otac propovjednik s dvojicom klerika, pjevajući »Litanije svih svetih« hrvatski. Ako može, propovjednik ide pješice do mjesta, a ako ne može, čeka ga kočija kod našeg alodija. Ostali redovnici ispraćuju procesiju do stražarskih mjesta ispred samostana i vraćaju se kući. Propovjednik drži blagoslov u Podvinju na uobičajenim mjestima...“
Podvinje danas
„N. B. Svećenik odlazi u Slobodnicu, održi misu i obavi blagoslov prema seoskom običaju na dan Uzašašća.
9. U predvečerje Duhova obred se obavlja kao u Rimskom obredniku i Misalu. Proroštva se čitaju latinski, »Litanije« latinski. Toga dana jedan svećenik poslije objeda odlazi u gornja sela, u Šumeće, drugi u donja, a treći u selo Vijuš na drugoj strani. Blagosivaju stada različitih vrsta stoke, kao i pčele, ako ih ljudi pozovu da blagoslove košnice.
11. U predvečerje Presvetoga Trojstva triput se po običaju oglašavaju zvona za Večernju. Večernja se pjeva u svečanom ruhu. Za blagdan se po običaju oglašavaju zvona. Prvi se Čas ne pjeva zbog ispovijesti vjere, a Treći se čas pjeva u devet sati. Poslije Trećega časa ide se iz stare u novu crkvu (koja još nije izgrađena). Misa se služi u svečanom ruhu. Pjevački zbor pjeva misu bez pratnje, a služi je propovjednik, koji poslije »Vjerujem« drži propovijed.
N. B. Budući da se toga dana slavi zaštitnik crkve Presvetoga Trojstva, dužnosnicima se upućuje poziv za objed, kako Nijemcima tako i našima.
N. B. Zato što je po nalogu mnogopoštovanoga oca provincijalnog ministra sastavljač ove Knjige pravnih predmeta ili Knjige bilješki bio premješten na drugo mjesto, valja pribilježiti da je 10. kolovoza 1737. godine poslije Večernje u našoj crkvi Presvetoga Trojstva u Brodu pred velikim oltarom, u kojemu se čuva sakrament presvete euharistije, po nalogu mnogopošto-vanoga oca Luke Karagića, dragovoljno i ozbiljno, uz poštivanje svih propisa, u ruke velečasnoga oca Marka iz Sibinja, sadašnjeg mjesnog gvardijana, brat laik Lovro Rengard položio svečane zavjete.
Neka se također znade da je on u našem samostanu provincije Bosne Srebrne, po odobrenju mnogopoštovanoga oca Luke Karagića, na kušnju redovničkoga života bio primljen kao mladić Ivan Rengard, Bavarac iz Linza, po zanimanju krojač, dvadeset i dvije godine, a ja, velečasni otac Ivan Narančić, sadašnji gvardijan ovoga samostana, obukao sam ga u serafsko odijelo 10. kolovoza 1736. godine poslije Večernje uz uobičajene obrede i uz prisustvo braće istoga reda.
Prvo glasovanje spomenuti je brat imao 11. prosinca 1736. godine; od dvadeset i dvojice glasača dobio je sve bijele kuglice.
Drugo glasovanje za spomenutoga brata Lovru održano je 11. travnja 1737. godine, a pristupila su mu dvadeset i dvojica glasača; po nadahnuću Duha Svetoga dobio je sve bijele kuglice.
Napokon je poslije dva uobičajena uslijedilo i treće glasovanje, a pomoću su Božjom po završetku sve kuglice bile bijele, a ubacila su ih petnaestorica
glasača.“
Blagdan Tijelova se u Slavoniji zove “Brašančevo”. Riječ dolazi od “brašno”. Zašto? Vjeruje se, da se toga dana u zrnu pšenice počima stvarati brašno. Taj je dan u čitavom katoličkom svijetu obilježen velikim svečanim procesijama.
Evo kako je to bilo u Brodu 1737. godine prema Kronici:
„Procesija počinje u osam sati, ako je moguće; najprije ide ulicom uz Savu, a prvi se blagoslov održava na oltaru koji se mora načiniti kod Narančićeve kuće; zatim se ide dalje, te se drugi blagoslov održava na oltaru koji se po običaju načini pred Tvrđavom. Na povratku s Tvrđave treći se blagoslov održava na tržnici. Vraćajući se odatle, četvrti se blagoslov održava kod kuće našega gospodina prijatelja i sindika. Na povratku se pjeva »Tebe Boga hvalimo« itd. Vrativši se u crkvu, na najsvečaniji se način pjeva misa. Kad ona završi, održi se blagoslov s Presvetim sakramentom. Običaj je da toga dana u procesiju dođu svi susjedni župnici s povjerenim im pukom, a naši su svi iz filijala obvezni doći, pjevajući pobožne pjesme i litanije Blažene Djevice Marije. Na taj se način pobožnost obavlja svečano.
Lipanj
U lipnju je, bar u Slavoniji, najveći svetac Sveti Antun Padovanski, a u Podvinju je crkva posvećena Sv. Antunu Padovanskom.
Župna crkve Svetog Antuna Padovanskog, Podvinje danas
Zato kroničar piše:
„15. U predvečerje svetoga Antuna Padovanskoga običaj je da odmah poslije objeda otac propovjednik s jednim svećenikom i jednim klerikom ode u Podvinje. Ondje otac propovjednik, obučen u svećeničko ruho i zaogrnut plaštem, koralnim napjevom pjeva Povečerje sa svojim pratiocima. Kad ono završi, u obliku propovijedi upućuje puku nekoliko riječi. Po svršetku, pjevaju se »Litanije« i hvalospjev »Sva si lijepa«, »Ako čudo tražiš, gle« itd. Kad to završi, vraćaju se u samostan.
A ovdje u Brodu, ako je moguće, Večernja se održava u svečanom ruhu; a ako ne, moli se na uobičajeni način.
16. Na blagdan pak spomenutoga sveca, rano u zoru odlazi kuhar sa stvarima koje mu trebaju u njegovu poslu i kojih nema u mjestu. Velečasni otac gvardijan s nekoliko svećenika odlazi radi ispovijedi, a s njima i dvojica klerika, jedan kao poslužitelj, a drugi kao skupljač milostinje.“
„17. Na blagdan svetoga Vida mučenika u vinogradima se služi jedna misa. Povezuje se i čisti loza, ako je moguće. Ostalo pak što nadopunjuje duhovnu stranu, održava se kao 17. siječnja, br. 1.
18. U predvečerje svetoga Ivana Kapistrana Večernja se služi u svečanom ruhu. Na blagdan pak poglavar određuje koji će svećenici služiti misu kod kuće, a koji će ići u Sibinj, jer kada propovjednik radi propovijedi odlazi u Sibinj, tamo odlazi i puk, i zbog toga kod kuće nema propovijedi, osim ako je to moguće.“
Srpanj
„1. Na blagdan Pohođenja Blažene Djevice Marije jedna se misa služi u našem vinogradu. Okopavaju se vinogradi, ako već prije nisu uređeni.
N. B. Ovih se dana po običaju kose livade i posprema sijeno.
5. U predvečerje svetoga Jakoba apostola jedan svećenik odlazi u selo Klakar, a na blagdan odlaze i otac poglavar s ocem propovjednikom; ondje drži propovijed; kod kuće nema propovijedi, jer i puk odlazi, budući da je kapelica posvećena tom svecu. Upriličen je i susret s gospodinom zapovjednikom za vrijeme objeda.“
Kurija župnog dvora u Podvinju danas
Kolovoz
„10. U predvečerje svetoga Lovre mučenika pozornost se okreće groblju, pučki Brekinja, kako bi se pokosila trava i mjesto očistilo, a od granja s drveća pravi se koliba ili silnica za sutradan, gdje će posljednju svetu misu s propovijedi služiti otac propovjednik.
12. Na blagdan Uznesenja Marijina, oko tri sata, otac propovjednik s jednim svećenikom i jednim klerikom odlazi u Podvinje zbog Večernje i propovijedi; tako netko itd. Na blagdan rano ujutro odlaze velečasni otac gvardijan, otac propovjednik i nekoliko svećenika za ispovijed, a odlazi i kuhar, jedan klerik, i sve se odvija po običaju.
N. B. Po starom se običaju ovih dana odvozi sijeno, prije ili kasnije, kako mogućnosti dopuštaju, a pripšravljaju se također posude za šljive i drugi potrebni predmeti itd.“
Rujan
„N. B. U ovom se mjesecu posvećuje pozornost gospodarstvu, stvarima, bačvama, i drugim potrebitim posudama za novo vino; popravljaju se stare, prave nove posude. Započinje berba itd.“
Listopad
„N. B. 1. Ovaj mjesec valja pozornost obratiti kako bi se pribavili poljski plodovi. Prosi se vino, pšenica, zob i ostale krušarice.
»Zdravomarija« zvoni ujutro u pet sati, a za prvu misu u šest ili neko drugo najprikladnije vrijeme.
N. B. Ako postoje pčelinjaci ili košnice, vrca se med; jednom riječju skuplja se sve što je potrebito itd., itd.
20. U predvečerje svetoga našega oca Franje Večernja se održava u svečanom ruhu. Večernja se pjeva. Povečerje se pjeva, jer se u ranu zoru, tj. u tri sata moli Jutarnja. Za blagdan sva zvona zvone triput i ujutro i uveče.
Na blagdan se služi pjevana misa u najsvečanijem misnom ruhu, a drži se i propovijed. Prvi i Treći čas pjevaju se uz orgulje. Ako je moguće, na objed valja pozvati nekolicinu dužnosnika dobročinitelja.“
Studeni
Studenti počima blagdanom Svih Svetih i Danom mrtvih, ili kako se to u Slavoniji kaže “Mrtvi dan”.
Grobljanska kapela u Podvinju danas
“Večernja za pokojne. Postavivši tumbu nasred crkve sa šest svijeća na svijećnjacima”. Toga se i ja sjećam još iz mojih ministrantskih dana. Naime prije se na svakom requiemu u prostoru pred glavnim oltarom postavljala tumba (imitacija lijesa).
“Tumba ostaje kroz cijelu osminu, a svakodnevno se za pokojne pjeva jedan ‘Oslobodi me’”. Ovdje kroničar misli na psalam “Oslobodine me, Gospodine, moga bezakonja i od grijeha me moga očisti”.
„U prvi subotnji dan jedan svećenik odlazi u donja sela, a drugi u gornja, jer je običaj da se jedna sveta misa služi na groblju u Klakaru, a održe se i zadušnice; druga se služi na groblju u Šumeću itd. Poslije toga odmah počinje prošnja svih stvari što ih je godina donijela.
N. B. Jedan redovnik u isto vrijeme odlazi u Vrpolje, u našu župu, radi prošnje spomenutih stvari.“
„N. B. Isto se tako ide u prošnju tih stvari ovdje u Brodu, u Varošu i svim selima naše župe.
N. B. Za samostan se pribavljaju metle. Poglavar se mora pobrinuti za sve jestvine i druge stvari koje trebaju zajednici, kao što su jastuci, hlače, plahte itd.
N. B. U to se vrijeme nabavlja dovoljna količina zelja koja se pripravlja djelomice za rezanje na sitno, a djelomice za rezanje na polovicu, no tako da ga bude dovoljno. Ako štogod preostane, dijeli se siromasima.“
Podvinje – groblje danas
Prosinac
Prosinac, uz to što je vrijeme Došašća ili Adventa, ovaj mjesec uz veliki blagdan Božića ima i nekoliko drugih blagdana. Privi takav blagdan je Sveti Nikola biskup.
O ovome blagdanu kroničar piše:
„30. Obično se na blagdan svetoga Nikole biskupa treći put zvoni svim zvonima. Blagdan je, jer tako zahtijeva običaj.
N.B. Običaj je poslati jednoga svećenika u Gornju Vrbu ua svetu misu, a kad je odsluži vraća se kući.”
O samom blagdanu Božića kroničar nije ništa rekao, osim da se za taj blagdan “pripremaju svijeće za sve oltare”, i
“N.B. 34. U predvečerje Rođenja Gospodina našega Isusa Krista uzima se samo objed, večer ne, tek malo vina, kruha i voća. Jedan svećenik odlazi u gornja, drugi u donja sela, a treći u Slobodnicu.”
N.B. Na božićno predvečerje kao i na predvečersje Nove godine odlaze trojica redovnika, jedan u Tvrđavu, a dvojica po gradu da bi čestitali predstojeće blagdane, i to našim i njemačkim časnicima.”
“Na blagdan Svetog Stjepana prvomučenika, dvojica redovnika idu po Brodu, jedan u Varoš, te prose meso i sve drugo što tko može dati. Nadalje, od naših ljudi dvojica odlaze u donja sela, tj. Jedan u Donju i Gornju Ruščicu, drugi u Gornju i Donju Vrbu.”
Peti dan po Božiću u Crkvi se slavi Sveti Toma. Toga dana “ rano u jutro jedan svećenik s porpovjednikom odlazi u Podvinje; ondje se propovijeda, kod kuće ne; također odlazi i jedan brat laik sa škrablicom za milostinju. Drugo ništa.”
Post je objavljen 15.12.2007. u 00:05 sati.