Opasne tvari djeluju na 2 načina: S jedne strane tu je opasnost od zapaljivih i otrovnih plinova i para raznih kemikaljija, koje su iz nekog razloga iscurile ili ispuštene, ili od samih produkata izgaranja u požaru. Dodirom, udisanjem ili konzumiranjem opasne tvari mogu uzrokovati različite smetnje (nadraženja, nagrižanja, opekline..) pa čak i smrt. Uz plamen i svjetlost, u požaru prilikom izgaranja nastaje veliki broj opasnih tvari-produkata izgaranja, koji su često vrlo otrovni, a napadaju kožu, sluznice i posebno dišne organe. Celuloza i drvo po kilogramu izgorene tvari oslobađa preko 500 m3, a lož-ulje čak 2500 m3 dima.
Izgaranjem zapaljivih tvari nastaju različiti produkti izgaranja. Većina zapaljivih tvari sadrži UGLJIK, koji je sastavni dio organskih tvari, a kao produkti potpunog izgaranja ugljika nastaje UGLJIČNI DIOKSID (bezbojni plin, kiselkastog mirisa), koji nije otrovan, ali djeluje ugušujuće ukoliko se smanji ukupni postotak kisika u zraku :)
Ovisno o vrsti tvati koja izgara, nastaje i niz drugih opasnih tvari i otrova. Niti u najboljim uvjetima ne dolazi do potpunog izgaranja. Tako nikada neće sav ugljik iz gorive tvari izgoriti u ugljični dioksid, već će se stvoriti drugi produkt....
Prilikom izgaranja ORGANSKIH TVARI dodatno nastaju:
Ugljični monoksid (plin bez boje, okusa i mirisa) nastaje zbog nepotpunog izgaranja ugljika tj. nedovoljnog pristupa zraka. Spaja se kod udisanja s crvenim krvnim zrncima te je već kod 0,3% koncentracije u zraku smrtonosan. Ostali produkt je
Čađa (neizgoreni ugljik i neizgorene čestice tvari)
Post je objavljen 10.12.2007. u 22:38 sati.