Pregled posta

Božični običaji Podravskih Sesveta

kuća uređena na Badnjak

Badnjak
Na Badnjak je post.Domaćica bi ujutro presvlačila posteljinu i metala čiste zavjese.Doručka nije bilo.Za ručak je bio skuhan debeli badnjakov grah i kiselo zelje iz lagva ili kace, te pogača prošnjara.Jelo se nije spremalo s mašću,već se za začin koristilo ulje od bundevinih koštica.Prošnjara se spremala tako da se zamijesilo tijesto od jednakog dijela kukuruznog i bijelog brašna,te od odsijanih bundevinih koštica koje su bile tučene u drvenoj stupi.Tijesto se posolilo,ukrasilo se tako da se pogača izbrazdala vilicom okolo,a u sredini se napravio križ.Pekla se u zemljanoj tepsiji u krušnoj peći.Ženski dio obitelji, te djeca,popodne su kitili sobu i bor.Oko svakoga kipa na zidu metala se grančica bršljana,te je napravljena ruža od papira s mašnom.Nekad se kitila borovica koja se obično metala u kut sobe.

zavjese otvorene za poglede susjeda

Po borovici se stavljao nakit kupljen od licitara:srca,čizmice,trešnjice,lutkice,križići, orasi umotani u staniol,crvene jabuke,te lančići i ruže napravljene od krep papira.Na vrhu borovice uvijek je bila bijela ruža,dok su na donjim granama visjele crvene jabuke.Imela se metala na ladice ili umetala za tram.Zelena pšenica se zavezala trobojnicom i metala na prozor,
ladicu i stol.Prije samog sumraka domaćin bi otišao pripremiti slamu za unošenje u kuću.Ispod stoga slame napravio bi od užeta križ i izgovorio:"Vu ime Božje",te na križ od užeta napukao slamu.Na slamu je stavljao malo sijena i ritka-slama od raži,za to vrijeme domaćica bi pripremila zdjelu punu sjemenja:pšenice,kukuruza,graha,raži,konoplje i prosa,te jabuku,jaje,luk,češnjak,orahe,krunicu i novac.Morala je zapaliti svijeću na otvorenoj vatri u peći, te sa zapaljenom svijećom, zdjelom žita,te sitnom dječicom,ako ih je bilo u kući,čekati unošenje slame na ulaznim vratima kuće.
Domaćin bi skinuo šešir i počeo nagovor:
"Falen Isus i Marija.Na tom mladom letu si zdravi veseli kak mladi jeleni,daj vam Bog:kokoši-pišćekov,rac-račokov,pur-purokov,gusek-guščokov,svinj-praščokov,
krav-telokov,konj-ždrebokov.Daj Bog da bi vam bila rodna godina,v goricam puni lagvi vina,a v hiži navek zdravlje i veselje.Se kaj si od Boga poželite,a najviše mira i božjega blagoslova".
Svi su ukućani odgovarali:"Bože daj".

male jaslice

Domaćin bi slamu stavio na sredinu sobe.Ukućani bi klekli oko slame,te se molila obiteljska molitva na čast malom Isusu,a poslije za sve pokojne.Tek nakon molitve palila se lampa.Domaćin bi razvezao uže i složio slamu gdje su se djeca mogla valjati,kopitati i igrati.S užetom bi omotao sve četiri noge od stola.
Domaćica bi ga pitala:"Kaj to delaš?".
On bi odgovarao:"Vežem tatom ruke, vuku zube i tičom klune" i tako tri puta.
Vjerovalo se da će tako biti imanje očuvano od kradljivaca i ostalih štetočina.Ispod stola se metalo sjeno,a na njega ritek, bundeva,željezo od pluga,pila,sjekira i jaram.Gazdarica je na stol slagala križ od ritka,na ćoškove stola rezanu repu i krumpir da bolje rode iduće godine.Po križu od slame posipala je sjemenje uz nagovor "Tak se kuturali pišćoki,račoki,puroki,guščoki,praščoki,teloki,ždreboki,žito,vino i božji blagoslov".
Ispod križa metala je novac, a s tim novcem iduće godine plaćala se misa za pokojne.
Na kraju je metala najljepše natkani stolnjak. Kod prostirke se metala zdjela sa sjemenjem i svijeća, zelena pšenica, križ, te flaša vina sa crvenom mašnom od papira i flaša rakije
sa bijelom mašnom.Posebni ukras na stolu bio je ispečeni kruh samo za tu priliku i okićen grančicama borovice ili asparagusa. Na klupu i stolce metalo se sijeno te se na tom sijenu sjedilo. Kad je sve bilo spremljeno mogla se servirati večera.Iz kuće nitko nije smio izaći van prije domaćina.On je prvi izlazio i otišao bi do bunara u koji je bacio malo sjemenja iz zdjele.Prije večere prvo se molilo,a poslije svaki od ukućana morao je zagristi malo češnjaka,jer se vjerovalo da tu osobu iduće godine zmija neće ugristi.Još se vjerovalo da djevojka kod večere na Badnjak svoj prvi zalogaj mora izvaditi iz usta i umotati u rupčić.Napravljeni prsten od slame mora si staviti na prst.Kad ide spavati rupčić sa zalogajom metne pod glavu.Vjeruje da će te noći sanjati za koga će se udati.Domaćin je kod večere kroz prozor izlijevao vino iz čaše tako da napoji vede.Vjerovalo se da su vede dobri duhovi kuće, odnosno obitelji. Poslije večere domaćica je gasila svijeću i gledala kamo će ići dim.Na koga bi dim skrenuo vjerovalo se da će taj prvi umrijeti.U tijeku večeri domaćin bi otvorio pepelnjak na peći i s obrebljicom koruntal po pepelu.
Gazdarica bi ga tri puta pitala:"A kaj to delaš?".
On bi odgovarao svaki put:"Prigrinjam svojem kokošem jajca".
Vjerovalo se da će se bolje pilići leći, te da će kokoši bolje nesti iduće godine.Poslije su
se ukućani svi veselili i pjevali božićne pjesme.Znali su doći i čestitari, te pjevati pjesmu za tu prigodu "Se kršćansko je veselo".Domaćin bi ih darivao kolačima, vinom ili rakijom.Na Badnjak, navečer,zavjese na prozorima nisu se smjele navući jer se,ako je bilo dobro vrijeme,išlo obilaziti po ulicama i gledati kako je tko uredio svoju kuću za Božić.Kreveti su morali biti dobro uređeni, a jastuci na kat dobro natepeni.Pogotovo se gledalo u kuću u kojoj je bila mlada djevojka za udaju.Tako je došlo i vrijeme za polnoćku.Pred crkvom se znalo pucati iz mužara.Nekad se išlo na polnoćku s lampašima,a neki i sa bakljom.Crkva je znala biti pretijesna jer je svatko htio doživjeti radost polnoćke i Božića.Kad je polnoćka završila ispred crkve domaćin bi pozvao određenu mušku osobu da mu dođe za poležaja u kuću.Obavezno je to morao biti muškarac – susjed ili netko od rodbine.
Kad bi poležaj došao u kuću,nakon čestitanja morao je mirno sjediti na stolici.Domaćica bi ga posipala sjemenjem po glavi uz nagovor:"Čuk,čuk,čuk,pisana,čogana,daj Bog piščokov, tri kokoši i pevca",a tek onda bi ga ponudili rakijom,hladetinom i kobasicama.Poslije poležaja mogli su tek ostali ukućani jesti.Kad se došlo od polnoćke kući domaćin bi prvo otišao u štalu i nahranio blago,a onda odmah u kući stavio drvo u peć.Cjele noći vatra je u peći morala gorjeti. Vjerovalo se,ako ugasne vatra da će se i život u toj obitelji ugasiti.Svi ukućani spavali su na slami,nitko nije spavao na krevetu.

Božić

Božić je morao svatko proslaviti u krugu svoje obitelji.Na Božić čak ni susjed k susjedu nije išao,jedino se moglo ići u crkvu.Suđe se nije pralo, ništa se nije smjelo raditi,jedino se smjelo blago nahraniti.Na Božić popodne žene su vodile svoju djecu u crkvu gledati jaslice.Tom su prilikom ostavljali darove u novcu kod jaslica.



Film"Božič v Sesvetam",djece OŠ iz Podravskih Sesveta
trajanje:6.14 minuta,2007.g.
učenice:Marina Kolar 8.c razred i Valentina Šokec 8.c razred
kazivač:Josip Cugovčan
solistica:Marija Kolar
dijete:Nikola Kolar 2.c razred
mentorica:Zdenka Posavac-Hanžek
snimatelj:Mario Kovačić

napisao:Josip Cugovčan
izvor:josipcugovcan.blog.hr



Post je objavljen 05.12.2010. u 14:00 sati.