Marketing
BROD NA SAVI OČIMA KRONIČARA FRANJEVAČKOG SAMOSTANA III
Dvanaesto
[Provincijalni kapitul u Vukovaru]. Kapitul mnogopoštovanoga oca Antuna Markovića održan je u Vukovaru, u našem samostanu Svetih apostola Filipa i Jakoba 12. srpnja 1735. godine. No nije ga održao taj provincijal, nego mnogopoštovani otac Kajetan iz Aquile, bivši provincijal i lektor jubilat provincije Svetoga Bernardina, koji je u našoj provinciji Bosni Srebrnoj obavljao službu apostolskog povjerenika. Na tom je kapitulu postao provincijal, ne glasovima otaca prikupljenih na kapitulu, nego nalogom iz Rima, mnogopoštovani otac Luka Karagić, muž veoma mudar i razborit u upravljanju provincijom.
Franjevački samostan Vukovar danas
Vukovar – Crkva Sv. Filipa i Jakova danas
[Odcjepljenje dalmatinske od bosanske provincije]. Spomenuti apostolski povjerenik, gore naznačene godine i dana, odijelio je Dalmaciju od Bosne, a nazvao ju je provincijom Svetoga Kaje pape i mučenika. Za provincijala joj je postavio mnogopoštovanoga oca Jeronima iz Rame, lektora jubilata, muža urešena svakom krepošću i pravednošću, no on je, nažalost, nalogom iz Rima postao provincijal.
Trinaesto
[Pokušaj diobe provincije]. Spomenuti je apostolski povjerenik također htio odijeliti Mađarsku od Bosne i Slavonije i pripojiti joj samostane koji se nalaze u Srijemu: Vukovar, Šarengrad, Ilok, Petrovaradin i Beograd, provinciji dati ime Svetoga Ivana Kapistrana, a za provincijala joj postaviti mnogopoštovanoga oca Luku Karagića. Htio je ujediniti Slavoniju i Bosnu pod starim naslovom, a za provincijala joj postaviti mnogopoštovanoga oca Šimuna Mecića, lektora jubilata, koji je po nalogu i postao provincijal. No malo zatim umro je muž zaista pobožan, dobrohotan i urešen svim krepostima. Poslije njegove smrti, zabranom njegova Posvećenog Carskog Veličanstva našega cara Karla bila je spriječena dioba Mađarske. Posvećeno je Veličanstvo, naime, izdalo naredbe svojim vrhovnim zapovjednicima u Slavoniji i Srijemu, da ti vrhovni zapovjednici — ukoliko bi bilo kakva nasilja prilikom oduzimanja spomenutih samostana i ukoliko bi se silom pripajali novoosnovanoj provinciji Svetoga Kapistrana u Mađarskoj — silom spriječe takva nasilja na temelju naredbe Posvećenoga Veličanstva. Dakle, budući da njegovo Posvećeno Veličanstvo, rimski car Karlo, naš kralj i posebni branitelj naše provincije Bosne Srebrne, nije odobravao gornju podjelu, niti da se srijemski samostani pripoje mađarskoj provinciji Svetoga Ivana Kapistrana, te budući da je nemila smrt otela mnogopoštovanoga oca Šimuna Mecića nakon kratkog vremena pošto je postavljen za provincijala, Karagić je postao provincijal Bosne Srebrne, pa podjele između Bosne, Slavonije i Mađarske nije bilo, što se svima svidjelo. Odcijepljena je ipak ostala pod svojim naslovom Dalmacija, a kamo sreće da ona nikada i nije bila s nama sjedinjena.
Četrnaesto
[Glavne službe samostana u Brodu]. Na netom spomenutom kapitulu, održa¬nom u Vukovaru, kako rekoh gore, za gvardijana u samostanu Presvetoga Trojstva u Brodu potvrđen je velečasni otac Jakob Jović, za vikara otac Marko iz Sibinja, koji je ujedno bio ravnatelj zbora i orguljaš, za lektora je postavljen otac brat Antun Žderić, a za propovjednika je potvrđen otac Mihael iz Rače.
Petnaesto
[Prva kapitularna skupština Luke Karagića]. Godine 1736. održao je prvu kapitularnu skupštinu mnogopoštovani otac Luka Karagić 1. srpnja u samostanu Svetoga Antuna u Našicama. Na njoj je za gvardijana ovoga samostana izabran otac Ivan Narančić, bivši definitor. Za vikara je potvrđen velečasni otac vikar Marko iz Sibinja, a za lektora velečasni otac Antuna Žderić. Velečasni otac Stjepan Terzić iz Kobaša postavljen je za propovjednika, a prvenstveno je propovjedao u okolnim samostanima, Našicama, Cerniku, Petrovaradinu i Beogradu.
Našice – Franjevački samostan danas
Našice – Župna crkva Sv. Antuna Padovanskog danas
Cernik – Franjevački samostan danas
Cernik – Župna crkva Sv. Petra i Pavla danas
[Opis crkvenih predmeta]. Neophodno je u Knjigu pravnih predmeta upisivati samostanske događaje. Budući da nisam uspio pronaći ništa nova, smatrao sam da je vrijedno pribilježiti stvari što pripadaju samostanu Presvetoga Trojstva u Brodu (premda će drugi drukčije prosuđivati). A budući da je crkva naš perivoj, smatrao sam opravdanim započeti upravo s crkvom.
Prvo
[Majka crkava u Brodskom kotaru]. Ova naša crkva Presvetoga Trojstva u Brodu glavna je crkva. Njezina je filijala crkva Svetoga Antuna Padovanskoga u Podvinju, nedaleko Broda. Crkva Svetoga Jakoba Starijega u selu Klakaru sagrađena je od drveta, kao što su od drveta sagrađene i kapelice u ostalim selima, tj. u Šumeću, Gornjem brodskom podgrađu, Bukovlju, Vranovcima, Vrbi, Ruščici te Gornjoj i Donjoj Bebrini.
Podvinje – Župna crkva Sv. Antuna Padovanskog danas
Klakar – Župna crkva Sv. Jakova danas
Gornja Vrba – crkva danas
Gornja Bebrina – kapela danas
Post je objavljen 01.12.2007. u 00:05 sati.